BANJALUKA - Svaka inicijativa u vezi sa granicama bez učešća predstavnika RS je protivzakonita i potpuno u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, saopšteno je juče iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS.
Uprava je reagovala na medijske natpise povodom sastanka Zlatka Lagumdžije, ministra inostranih poslova BiH, i Vesne Pusić, ministra inostranih poslova Hrvatske, nakon koga je saopšteno da je sporazum "Tuđman - Izetbegović" osnova za rješavanje međudržavnog graničnog spora kod Neuma, te da će taj dokument biti predložen na ratifikaciju Saboru Hrvatske.
U Upravi, međutim, upozoravaju da je ovaj sastanak pokušaj dogovora bez učešća RS i puštanje probnih balona.
"Sva pitanja vezano za granicu moraju biti ratifikovana u Narodnoj skupštini RS i Parlamentarnoj skupštini BiH. Do danas nijedno pitanje granične linije BiH sa susjedima nije ratifikovano i kao takvo ne može se smatrati konačnim, usaglašenim i definitivnim rješenjem", ističu u Upravi.
Takođe, upozoravaju da je Državnoj graničnoj komisiji, koja je formirana 2008. godine, mandat istekao u junu 2011. godine.
"Zato je svaki stav o navodno riješenom i ratifikovanom graničnom pitanju BiH, pogotovo onaj koji se iznosi u ime Državne komisije za granicu, čista manipulacija", navode iz Uprave.
I Milorad Dodik, predsjednik RS, juče je rekao da se bez RS ne može odlučivati o granici, i istakao da bi RS podržala izgradnju mosta na Pelješcu, na kojem insistira Hrvatska.
Rekao je da očekuje da će biti dogovoreno da sredinom rijeke Une bude uspostavljena međunarodna granica između Hrvatske i BiH, odnosno RS.
"Cijenimo da ćemo imati određene razgovore i da ćemo, što se tiče našeg dijela, stvar završiti tako da se sredinom rijeke Une uspostavi međunarodna granica između Hrvatske i BiH, odnosno RS, i time se riješi to pitanje", rekao je Dodik.
On je dodao da Hrvatska s pravom želi da izvrši kontinentalno spajanje svoja dva dijela teritorije i to bez proceduralnih barijera.
"Hrvatska će sada, ulaskom u EU, imati problem komunikacije, odnosno da bi izašla iz jednog svog dijela teritorije u drugi dio mora da se prođe kroz BiH, a to znači kroz zemlju koja nije članica EU, što će značiti i određene procedure", pojasnio je Dodik.
Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH, u čijoj je nadležnosti rad Državne komisije za granicu, potvrdila je da je postojećoj komisiji istekao mandat i da ona ne može iznositi stavove vezano za granicu, osim onoga što je urađeno za vrijeme njenog mandata.
"U toku je procedura za imenovanje nove komisije. To je sad na Savjetu ministara BiH. Mi na to ne možemo uticati, nego oni koji prave dnevni red sjednica", objasnila je Ruljeva.
Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija BiH, kazao je za agenciju Anadolija da je najava ratifikacije sporazuma "Tuđman - Izetbegović" "sigurno način da sa Hrvatskom rješavamo sva otvorena pitanja".
On ističe da smo u fazi da završimo jedan ozbiljan posao, jer je rješavanje pitanja granica uvijek težak posao. Naglasio je da vjeruje Vladi Hrvatske Zorana Milanovića i da će pitanje granice biti sigurno riješeno u najskorije vrijeme.
Željko Obradović, direktor Državne komisije za granicu i direktor Federalne uprave za geodetske poslove, objasnio je da je nakon dogovora Tuđmana i Izetbegovića o granici kod Neuma 2005. godine Hrvatska uložila prigovor, a da je RS naredne godine uložila prigovor na granicu kod Kostajnice.
"Mi ovaj dio kod Kostajnice promatramo kao unutarnje pitanje BiH. Nikad ni Vijeće ministara BiH ni entiteti nisu poslali notu Hrvatskoj o spornoj granici na rijeci", istakao je Obradović.
Kad se radi o spornoj granici kod Neuma, on je podsjetio da se radi o vrhu poluostrva Klek i dva otočića Mali i Veliki Škoj, od kojih je jedan veličine sedamdesetak a drugi oko 7.000 metara kvadratnih, te da su oba ostrva u privatnom vlasništvu lica iz BiH, sa dokumentima u katastarskoj kancelariji u Neumu.
Kada se radi o granici sa Srbijom, Obradović je rekao da postoje četiri sporne lokacije i da su najveća pitanja oko dvije hidrocentrale Zvornik i Bajina Bašta.
"Srbija traži prvo korekciju granice pa tek onda potpisivanje ugovora o granici, a naš je stav da prvo potpišemo ugovor pa da tek onda idemo u moguće korekcije granice", istakao je Obradović i dodao da sa Crnom Gorom nemamo ozbiljnijih pitanja.
Peter Stano, portparol Štefana Filea, evropskog komesara za proširenje, rekao je da je pitanje granice bilateralno pitanje dvije zemlje, te je izrazio nadu da će pronaći rješenje.