PRIJEDOR - Kako bi se mogao ostvariti suživot i uspostaviti dijalog s različitim etničkim grupama o stradanjima lica nesrpske nacionalnosti u prijedorskom ratnom vihoru mora se javno progovoriti, izjavila je juče predstavnik Udruženja Prijedorčanki "Izvor" Seida Karabašić na otvaranju konferencije "Ratni zločini i njihova zaostavština kako graditi novi Prijedor".
`Ne možemo okretati glavu pred onim što se u našem gradu događalo u periodu od 1992. do 1995. godine. Želimo istinu i pravdu. Međutim, za pružanje ruke pomirenja treba otvoren razgovar u Prijedoru o onome što se dešavalo. Tog razgovora još nema`, kazala je Karabašićeva.
Matijas Helman, predstavnik Haškog tribunala u BiH, istakao je da se samo suočavanjem s istinom o počinjenim ratnim zločinima u Prijedoru može graditi pozitivna klima i budućnost za sve građane tog grada.
`Teško je ovdje uspostaviti toleranciju, dijalog i suživot ako nema otvorene i kvalitetne rasprave o onome što se na ovom mjestu dešavalo u prošlosti`, kazao je Helman.
Konferenciji je prisustvovao i sudija Tribunala u Hagu Volfgang Šomburg, koji je bio predsjednik Pretresnog vijeća u predmetu Milomira Stakića, ratnog predsjednika SO Prijedor, kome je na suđenju za zločin protiv čovječnosti, etničko čišćenje Prijedora, nasilne deportacije nesrpskog stanovništva, formiranje logora za nesrbe, ubistva i drugo izrečena i najveća zatvorska kazna u trajanju od 40 godina. Šomburg je takođe istakao da za Prijedor, ali i druge gradove u BiH nema budućnosti bez suočavanja s prošlošću.
`Vijeće bezbjednosti UN-a je odlučno u namjeri i tu istrajava da pred lice pravde izvede počinioce najtežih zločina sa primarnim ciljem da se na taj način obezbijedi pravda za žrtve zločina`, kazao je Šomburg.
Konferencija posvećena ratnim zločinima i prevazilaženju posljedica ratnog stradanja civila u Prijedoru održana je u organizaciji Udruženja Prijedorčanki `Izvor` i uz podršku Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP). U dijalogu su učestvovali predstavnici Tribunala u Hagu, misija UN-a i OEBS-a, Tužilaštva BiH, Helsinškog odbora za ljudska prava RS, prijedorskih NVO, kao i preživjele žrtve proteklog rata u Prijedoru.