DOBOJ -
Ovaj podatak Kancelarije za traženje nestalih lica RS saopšten je juče na okruglom stolu `Progon Srba iz Zavidovića i Vozuće – učešće mudžahedina`, koji je povodom 12. godišnjice egzodusa Srba s Vozuće i naselja u dolini rijeke Krivaje održan u Doboju.
`Najveća grobnica sa 64 tijela je u mjestu Gostović. Uspjeli smo iz te grobnice pronaći 11 tijela, obdukcija je pokazala da imamo skeletne ostatke kojima ne odgovaraju lobanje, što govori o čemu se tu radilo`, rekao je Goran Krčmar, službenik Kancelarije za traženje nestalih lica RS.
Najveći problem u traženju još 170 nestalih sa ovog područja, kažu u Kancelariji, je nedostatak informacija, velika koncentracija minskih polja na Ozrenu, kao i pripadnici brigade `El Mudžahid` koji žive na Ozrenu.
Predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana Zoran Blagojević kazao je da su padu Vozuće prethodila artiljerijska dejstva pakistanske jedinice UNPRPFOR-a iz pravca Zavidovića, a zatim je 10. septembra počela akcija `Uragan` u kojoj je učestvovala i jedinica plaćenika iz islamskih i nekoliko evropskih država `El mudžahid`.
Haškim istražiocima predata je dokumentacija i video-kaseta o mudžahedinskom ritualnom spaljivanju 12 srpskih vojnika i miniranju ranjenog srpskog borca na nosilima na ozrenskoj koti Potpaljenik.
Milan Jelić, predsjednik RS, rekao je da Vlada RS mora hitno sačiniti koordinaciono tijelo na nivou nevladinih organizacija, koje će sa resornim ministarstvom raditi na razotkrivanju masovnih zločina.
Jelić je kazao da će insistirati i na ubrzanom procesuiranju i drastičnom kažnjavanju zločinaca.
`Posebno ćemo insistirati kod Haškog tribunala i domaćeg pravosuđa da niko ne ostane nekažnjen. Kad već neko govori o genocidnoj tvorevini, onda je vjerovatno tri četvrtine BiH genocidna tvorevina`, kazao je Jelić.
Od 10. do 24. septembra 1995. godine, tokom akcije ARBiH `Uragan 95` s prostora Vozuće i naselja u dolini rijeke Krivaje protjerano je 7.680 ljudi. U istom periodu poginulo je 180, a nestalo 168 boraca i civila.
Za sve poginule i nestale borce i civile u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Doboju služen je molitveni pomen, a u spomen–sobi položeni su vijenci i cvijeće.