SARAJEVO - Sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC) zakazana je za 3. i 4. juni u Sarajevu i na njoj bi, prema najavama, trebalo da bude imenovan nasljednik Kristijana Šmita, a nezvanične informacije govore da najveće šanse za tu poziciju ima italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi.
Posljednjih dana mediji spekulišu ko bi mogao biti novi visoki predstavnik, međutim još niko nema jasnu sliku o tome ko bi mogao biti predložen, i pojedini mediji u Federaciji BiH izvještavaju da se o tome vode intenzivni razgovori.
"Nezavisne novine" ranije su objavile da SAD i dalje misle da bi najbolji kandidat bio Italijan Antonio Zanardi Landi, dok je u petak portal politicki.ba objavio da je njegovo ime zvanično i predloženo.
Međutim, čini se da su Evropljani skeptični prema tom imenu i pokušavaju za tu poziciju progurati Renea Trokaza, specijalnog izaslanika Francuske za zapadni Balkan.
Kako stvari sada stoje, najviše šanse za imenovanje ima Antonio Zanardi Landi. On je rođen 1950. godine u Udinama, diplomirao je pravo na Univerzitetu u Padovi, a diplomatsku karijeru započeo je krajem sedamdesetih godina. Bio je prvi Italijan koji je pohađao prestižnu francusku školu ENA u Parizu, instituciju koju su prošli brojni evropski državnici i diplomate.
Tokom višedecenijske karijere službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu, Vatikanu, Srbiji i Rusiji. Od 2004. do 2006. bio je ambasador Italije u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, dok je od 2010. do 2013. obavljao funkciju ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu. Nakon toga postao je diplomatski savjetnik predsjednika Italije, a danas obavlja funkciju ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj stolici.
Očekivano, imenovanje budućeg novog visokog predstavnika izazvalo je potpuno različite reakcije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da PIC nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro.
"Jedino bi bila dobra odluka da dozvole narodima da se mirno raziđu", rekao je Dodik u nedjelju novinarima u Banjaluci.
Kazao je da u PIC-u sjede birokrate koje prenose stavove udaljenih kancelarija koje nemaju nikakve veze sa realnošću u BiH, da se PIC nametnuo kao izraz političke volje dijela zapadnih zemalja, da u njemu danas nema Rusije i da je urušen konsenzus odlučivanja.
"Taj savjet je sebi pribavio moć upravo na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zdravorazumski da u jednoj zemlji 30 godina pokušavate da sprovedete jednu stvar? Da možda nije vrijeme da odustanete i pokušate nešto novo?", upitao je Dodik.
S druge strane, u SDA, najvećoj bošnjačkoj stranci, kažu da OHR mora ostati sa punim ovlaštenjima i da je neprihvatljivo da se govori o redukovanju ovlaštenja visokog predstavnika i da građani o tome ne znaju ništa.
Oni su od PIC-a zatražili da javnosti saopšte da li se i kakve promjene planiraju u funkcionisanju OHR-a i predoče procjenu kako će se to odraziti na stabilnost BiH.
"Visoki predstavnik sa punim ovlaštenjima nikada nije bio potrebniji. Slabljenje njegove uloge dodatno bi ohrabrilo antidejtonske snage i vodilo u produbljivanje krize", saopštili su iz SDA.
Podsjećamo, Kancelarija visokog predstavnika objavila je da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika, ali da će na poziciji ostati do imenovanja njegovog zamjenika.
Time se potvrdilo pisanje "Nezavisnih novina" o tome da se priprema Šmitov odlazak. Prema informacijama koje smo mi objavili, Šmit je insistirao da ode u penziju i da bi trebalo da ostane dok se ne sprovedu naredni opšti izbori.
Prije nekoliko dana bivši visoki predstavnici Karl Bilt i Volfgang Petrič pozvali su na ukidanje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, smatrajući da je međunarodni nadzor nad zemljom postao zastarjelo rješenje koje više ne doprinosi stabilnosti, već održava političku stagnaciju.
Oni su tada rekli da je Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, formalno suverena država koja i dalje ostaje pod snažnim spoljnim upravljanjem, što, po njihovom mišljenju, koči razvoj domaće političke odgovornosti.