BANJALUKA - BiH se nalazi u apsurdnoj situaciji da je istovremeno članica Savjeta bezbjednosti (SB) UN-a i odlučuje o važnim svjetskim pitanjima, poput priznanja Palestine, a istovremeno je protektorat UN-a kroz OHR.
Kažu to analitičari, koji su mišljenja da je međunarodna zajednica davanjem BiH ovako važnog svjetskog statusa željela pokazati uspjeh međunarodne politike u BiH, da je od jedne ratom razorene zemlje uspjela stvoriti model uspješne države koja i sama kreira svjetsku politiku.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, kaže da je upravo to bio osnovni motiv da se BiH da prilika da ima tako važnu ulogu.
"Međutim, pokazalo se da to nema veze sa stvarnom situacijom u BiH i da njen uspjeh i dalje isključivo zavisi od toga kako će se uspostaviti unutrašnji konsenzus kako izgleda BiH, a ne kako će se ona predstaviti u međunarodnim odnosima i kakve će odluke donositi", smatra Šolaja.
Rekao je da je upravo iz tog razloga potrebno redefinisati koncept djelovanja međunarodne zajednice kad je u pitanju BiH, koji bi, po njegovom mišljenju, trebalo da ide u pravcu jačeg angažmana EU u BiH.
Šolaja kaže da je potrebno redefinisati koncept djelovanja međunarodne zajednice kad je u pitanju BiH, koji bi, po njegovom mišljenju, trebalo da ide u pravcu jačeg angažmana EU u BiH
Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, govori da legitimitet BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a nije sporan, jer je ona međunarodno priznata država.
"Ali se mogu složiti da ona uistinu nije kapacitirana za donošenje tako važnih političkih odluka u SB zbog svojih unutrašnjih protivrječnosti. Kad to malo izanaliziramo, vidjećemo da BiH nije usamljena u tome. Da li EU kao politička zajednica ima jedinstven stav o ključnim pitanjima? Pa i taj OHR sa svoje strane nema koherentu politiku i sam ima protivrječnosti zbog neslaganja članica Savjeta za implementaciju mira", kaže Mujkić.
Ističe da nas ova paradoksalna situacija sa BiH u Savjetu bezbjednosti tjera na propitivanje klasičnih kategorija suverenosti i političkog subjektiviteta kada imamo miješanje kompetencija raznih ad hok uspostavljenih tijela i nadnacionalnih organizacija, iz čega proishodi nemogućnost konsenzusa unutar samih organizacija.
"Onda možemo raspravljati u kojoj mjeri su u klasičnom smislu današnje države suverene i koliko one samostalno mogu donositi odluke", kaže Mujkić.
Dušan Janjić, naučni savjetnik Centra za sociološka istraživanja Instituta društvenih nauka iz Beograda, objašnjava da nije rijetka situacija da međunarodno priznate države imaju i nekakav međunarodni protektorat.
"To je splet političkih okolnosti i geopolitičkih odluka, tako da je tačno da je BiH usled svoje unutrašnje podeljenosti u nekoj paradoksalnoj situaciji. Međutim to samo po sebi nije nova pojava", kaže Janjić.
U slučaju Palestine, smatra, neodlučni stav BiH je ispao dobar za zemlju, jer je izbjegnuta konfrontacija BiH s velikim svjetskim silama.
"Jako je dobro za BiH što je RS blokirala da BiH prizna Palestinu, jer oko nje traje veliki obračun Amerike na jednoj i drugih sila na drugoj strani. Ovo je ispala najsigurnija moguća situacija za BiH da se izbegne zameranje sa velikim silama", govori Janjić.
Janjić se slaže sa Šolajom da je namjera bila pokazati uspjeh međunarodne politike prema BiH, ali da se pokazalo da se rješenje mora tražiti kroz unutaršnji dogovor u BiH, a ne kroz davanje važnih uloga BiH u međunarodnim odnosima.
U slučaju Palestine, smatra Janjić, neodlučni stav BiH je ispao dobar za zemlju
Milica Marković, poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, kaže da članstvo BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a ne treba dovoditi u vezu sa činjenicom da ona jeste protektorat.
"S jedne strane imamo OHR, koji jeste tijelo koje djeluje pod mandatom UN-a, ali istovremeno oni su fizički i politički priustni i traže da BiH vode domaći političari, da provedu reforme i da mi sami uradimo posao. Jer to da BiH može glasati u UN-u ne govori ništa o njenoj funkcionalnosti", rekla je Markovićeva.
Mirza Kušljugić, poslanik SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, tvrdi da BiH nije protektorat i da je njena uloga u SB UN-a dokazala da BiH dobro obavlja taj posao.
"BiH je međunarodno priznata i suverena država, koja je u toku svog mandata u SB u 99 odsto slučajeva imala usaglašen stav Predsjedništva BiH", rekao je on.
Inckov izvještaj takođe paradoks
Da će visoki predstavnik Valentin Incko podnijeti izvještaj o stanju u BiH Savjetu bezbjednosti, u kojem je BiH članica, je samo po sebi paradoks, rekao je Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke.
"Ne bi bilo loše da bude ukinut OHR, a da se SB direktno bavi BiH. Ovako Incko može da podnosi izvještaj kakav on hoće, bez usaglašavanja s političkim faktorima u BiH. Bilo bi dobro da predstavi svoj izvještaj javnosti BiH i institucijama da oni kažu nešto o tome i tako učini istinski korak u demokratizaciji BiH", smatra Šolaja.