SARAJEVO - Članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PS BiH na posljednjoj sjednici razmatrali su status i realizaciju dokumenta Program reformi BiH, ali bilo je rasprave i o putu naše zemlje ka NATO-u.
Izražena je i nada da će Program reformi 2021. godine, koji je prethodno jednoglasno usvojen na sjednici Komisije za saradnju s NATO-om, biti uskoro usvojen i u Vijeću ministara BiH, kako bi se krenulo u proces reformi. No, radi li se samo o nastavku saradnje ili smo otišli korak dalje?
"S obzirom na to da je u dokumentu dat presjek onoga šta je to razlika između programa reformi 2020. i 2021. godine, reći ću da smo otišli i korak dalje. Program reformi je instrument koji omogućuje nastavak saradnje sa Sjevernoatlantskim savezom, odnosno prezentira spisak svih reformskih aktivnosti koje su završene, koje su u toku i koje BiH ima u saradnji s NATO-om, tako da možemo ustvrditi da smo otišli i korak dalje", kaže dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu prof. dr Jasmin Ahić.
Šef Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu prof. dr Mirza Smajić ističe kako sama činjenica da je usvojen prvi Program reformi koji je BiH poslala NATO-u u Brisel i da je on prihvaćen od NATO-a pokazuje jasno da se država nalazi u MAP-u i nastavlja svoj put, koji je hodogramom definiran prema punopravnom članstvu u Alijansi.
"Mi smo trenutno u MAP-u i to je pretposljednja faza prije ulaska u punopravno članstvo. Sama ta činjenica jasno detektira, odnosno definira put i način kretanja BiH prema NATO-u i NATO-a prema BiH", kaže prof. dr Smajić.
Profesor Ahić podsjeća na to da je Komisija za saradnju s NATO-om od marta održala tri sjednice te kreirala nacrt i prijedlog Programa reformi za 2021. godinu, koji je prošao tzv. javne konsultacije (odnosno dat na uvid javnosti), a pošto nije bilo komentara niti primjedaba na sjednici od 27. maja usvojen je jednoglasno i proslijeđen na usvajanje Vijeću ministara BiH.
"Ovakva dinamika govori u prilog da je Program reformi prioritet prvenstveno glavnim akterima na terenu - Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH, ali i političko-administrativnim tijelima kako bi se nastavilo s reformama na putu članstva u NATO-u", ističe Ahić.
Komentarišući da iz Republike Srpske i dalje podsjećaju na odluku o neutralnosti te da se Programom reformi došlo i do promjene stava NATO-a o tome da se pitanje članstva BiH ne prejudicira, profesor Smajić ističe kako je jasno da je, kad je u pitanju sektor odbrane, to na državnom nivou i da se BiH zakonski obavezala da će svi organi i tijela na državnom nivou raditi u pravcu euroatlantskih, odnosno integracije u NATO.
"S druge strane, entiteti, kao niži nivoi vlasti, u BiH nemaju nikakvu nadležnost kad je riječ o NATO integracijama. Imamo stav koji je zakonski reguliran, imamo niz strategijskih dokumenata koji su već formirali put prema NATO-u i sama činjenica da smo usvojili plan koji je prihvaćen od NATO-a jasno pokazuje naše kretanje i punu integraciju sutra u NATO", podvlači Smajić.
Prof. Ahić kaže da odluku o neutralnosti tijela koje nije nadležno da odlučuje o ovim pitanjima zaista ne bi komentirao, jer nema nikakve veze s aktivnostima u Programu reformi.
"Dokumenti koji su iz NATO-a u aprilu ove godine, putem našeg rezidentnog ambasadora pri Misiji NATO-a u Briselu, dostavljeni bh. institucijama obavještavaju nas da NATO uvodi i novi proces nazvan ITPP (Individually Tailored Partnership Programme), odnosno Individualno prilagođeni program partnerstva. Taj proces (ITPP) je komplementaran i dodan ANP/MAP. Dok ANP pokriva puni spektar pitanja koja se odnose na partnerske aspiracije za članstvo u NATO-u, ITTP je koncentrisan na nacionalne obaveze država u tom pogledu. ITPP NATO-u omogućava da se s partnerom dogovara o prioritetima saradnje i da procjenjuje njihov zajednički nastup u tom poduhvatu, dajući tako Bosni i Hercegovini mogućnosti i alate kako da smanji tzv. administrativni pritisak i što brže zadovolji potrebne procedure. Takav jedan dopunski program koji je dat za BiH upravo govori o značajnoj strateškoj važnosti naše države za NATO", naglašava Ahić.
Profesor Smajić podsjeća na to da smo prije nekoliko dana imali vrlo važnu vojnu vježbu s Oružanim snagama SAD te ističe da i to pokazuje koliko je u stvari zapadni Balkan važan za NATO.
"Smatram da imamo puno više drugih prednosti od članstva u NATO-u osim ovih koje su definisane sporazumom i članom 5. To pokazuju i iskustva zemalja u okruženju kao što su Hrvatska, Sjeverna Makedonija... Jednostavno, ulazite u taj jedan krug demokratskih, konsolidovanih država, stabilnijih. Evo, i u kriznim situacijama se pokazalo da su te države i članice znatno operativnije i međusobno bolje sarađuju", navodi Smajić.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
