BRISEL, BANJALUKA - EU treba da donese odluku o ukidanju vojne misije u BiH zato jer je ona prepreka ka evropskim aspiracijama zemlje, a uloga EU kao čuvara mira pod mandatom UN-a u BiH je znak abnormalnosti, smatra Nikolas Vilijams, politički savjetnik prvog komandanta Vojne misije "Altea" u BiH i politički savjetnik u NATO misiji SFOR u BiH.
Podsjećajući da je u toku strateški pregled EU koji bi naredne godine trebalo da donese odluku o sudbini vojne misije EU u BiH, on ističe da bi EU trebalo da "zadrži nerve" i donese odluku da se misija završi, čime bi se zemlja vratila u status normalnosti.
"EU treba da prepozna da je BiH članstvo u EU jedina opcija koju favorizuju svi dijelovi stanovništva. Kombinacija odlučnog završetka misije 'Altea' i stvarne EU perspektive dovela bi do šok-efekta da bh. političari evropski proces konačno shvate ozbiljno. Samo članstvo u EU može generisati političku volju da se sprovedu reforme i ojača država uz zadržavanje entitetskih nadležnosti. A jednako važno, to bi probudilo nadu u populaciji prvi put nakon rata 1992 - 1995. bez obzira na etničku pripadnost", smatra Vilijams. Tokom procesa donošenja odluke o daljoj sudbini vojne misije EU u BiH, Vilijams predviđa dva moguća scenarija. Prvi, negativni, prema njegovom mišljenju, značio bi nastavak misije "Altea" kao neku vrstu psihološkog olakšanja.
"Kada građani BiH vide da druge zemlje u regionu napreduju ka EU, a posebno Srbija, dok oni stagniraju, postojaće rizik od nemira. U tom slučaju, zbog straha od nestabilnosti, pojaviće se glasovi u EU koje će odražavati stav NATO-a da treba proširiti vojno prisustvo EU u BiH, a to bi dovelo do gubitka šanse za članstvo u EU", smatra on. Pozitivan scenario, prema Vilijamsu, značio bi pojačano davanje šanse EU članstvu, što bi pospješilo reforme, a to bi olakšalo odluku da se "Altea" završi 2020. godine.
Vilijams upozorava da dio članica EU smatra da BiH ne može biti aspirant za članstvo sa vojnom misijom u mandatu UN-a. On predviđa scenario po kojem će u narednom pregledu "Altei" biti dodijeljena osnovna uloga prema mandatu UN-a da obezbijedi siguran ambijent u zemlji, dok bi ostale komponente, poput opremanja i obučavanja trupa mogao preuzeti NATO. Njegov osnovni argument za završetak vojne misije EU je to da je zemlja zadržala mir od rata do danas, a pojačana predizborna retorika, kako kaže, prisutna je na svim izborima od tada do danas.
"Svaki put pred svake izbore netrpeljivost među konstitutivnim narodima je u porastu. Svaki od naroda, vjerovatno s pravom, ukazuje da mu drugi sprečavaju njihove legitimne težnje. Na ovakve tenzije se obično gleda kao na povećano ugrožavanje bezbjednosti. Možda rizici jesu nešto veći nego u ostatku regiona, ali oni su i dalje niski. BiH je mirna više od 20 godina. Uslovi za povratak rata više nisu prisutni. Postratna distribucija stanovništva čini novi etnički konflikt bukvalno nezamislivim", smatra on.
Denis Hadžović, direktor Centra za bezbjednosne studije iz Sarajeva, slaže se s konstatacijom da Vojna misija "Altea" predstavlja određenu prepreku na putu BiH ka članstvu, ali dodaje da u ovom trenutku poluge integracije u EU još nisu toliko snažne da mogu predstavljati garant stabilnosti i sigurnog okruženja.
"Strateški pregled misije predviđen za 2019. godinu može biti relevantan pokazatelj u kom smjeru će se kretati BiH nakon predstojećih izbora, te pružiti mogućnost procjene istinske opredijeljenosti političara i institucija na putu integrisanja BiH ka EU. U slučaju pozitivnog razvoja i usmjerenja ka političkim i ekonomskim reformama koje će prvenstveno biti u interesu građana BiH, vlasti u BiH će poslati poruku da njihova proevropska orijentacija postaje kredibilna, a samim tim i prestaje potreba za ovakvim mandatom evropskih vojnih snaga", navodi on i ističe da bi, kako Vilijams i predlaže, 2020. godina mogla biti godina u kojoj bi se okončao vojni mandat, a neposredno nakon toga i civilni mandat UN-a, oličen u vidu Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR).
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.