BANJALUKA, SARAJEVO - Ukoliko želi ostvariti napredak na evropskom putu, Bosna i Hercegovina će u najskorije vrijeme morati usvojiti novi Zakon o javnim nabavkama, koji će biti usklađen s evropskim standardima.
Uprkos tome, o izmjenama Zakona o javnim nabavkama govori se od 2014. godine, a u međuvremenu je predloženo čak 18 amandmana kako da se sistem poboljša, ali, uprkos deklarativnoj spremnosti da se nešto uradi, zakon je ostao nepromijenjen.
Kako nam je objašnjeno, EU od BiH traži dvije stvari: u jednu ruku zahtijeva se da novi zakon prekine praksu zloupotreba javnih resursa i namještanja tendera za pravna lica bliska vlastima, a s druge strane traži se jednak pristup javnim nabavkama u BiH za pravna lica iz zemalja članica EU.
Naime, preferencija domaćih kompanija u odnosu na kompanije iz EU je u suprotnosti sa pravnom stečevinom EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala prije više od 12 godina.
Kako je navedeno u Analitičkom izvještaju EU, potrebna je politička volja u BiH kako bi se usvojio bolji sistem u ovoj oblasti i spriječila korupcija.
"Procedure javnih nabavki su kompleksne, podložne korupciji, a i dalje preferiraju domaće dobavljače. Značajna su izdvajanja za javni sektor poput zdravstva, što kreira veliki teret za javne kompanije, ali stvara veliku dozu neizvjesnosti za ostale u javnom sektoru", naglašeno je u ovom izvještaju.
U parlamentarnoj proceduri se nedavno našao novi prijedlog zakona, ali i dalje ne postoji saglasnost kako bi taj tekst mogao biti izglasan.
U Evropskoj komisiji kažu da je pitanje javnih nabavki visoko na listi prioriteta, što se, kako upozoravaju, vidi i iz 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o kandidaturi za članstvo u EU.
Rajko Kecman, direktor Nevladine organizacije "Tender" iz Banjaluke, koja se bavi problemima u BiH kad je u pitanju ova oblast, kaže za "Nezavisne" da postoji prećutna saglasnost između svih političkih elita u BiH da promjene važećeg zakona ili budu samo kozmetičke, ili da ih uopšte nema.
Neki od konkretnih problema u postojećem zakonu su, kako je rekao, ad hok izmjene planova nabavki od strane ugovornih organa, probijanje rokova i nepoštovanja ugovora, a podvukao je da revizorski organi samo konstatuju da je prekršen zakon jer nemaju mogućnost da podnose krivične prijave kao što je to, recimo, u Srbiji.
"Trenutnom zakonu nedostaju bitne norme za uspješno provođenje postupka javnih nabavki, koje se mogu sažeti kao nepošteno tržišno natjecanje - za razliku, na primjer, od Hrvatske. Tamo ako provedete javne nabavke ili promijenite postupak - a da to nije u godišnjem planu - dobijete rigorozne kazne. Kod nas se ad hok mijenjaju planovi i donose odluke o javnim nabavkama bez ikakvih kazni", kaže Kecman.
Savjet ministara BiH je, pak, prošlog mjeseca donio odluku o preferencijalnom tretmanu domaćih dobavljača kako bi im se pomoglo da prevaziđu krizu uzrokovanu virusom korona, a istovremeno BiH se priključila evropskom sistemu javnih nabavki za medicinsku opremu i prijavila se za pomoć EU BiH u visini od nekoliko stotina miliona evra. S tim u vezi, zemljama članicama EU bi moglo biti teško objasniti svojoj javnosti zašto njihovi poreski obveznici izdvajaju novac za BiH, a istovremeno ne dozvoljavaju njihovim kompanijama da učestvuju u javnim nabavkama koje se tamo sprovode.