VAŠINGTON - Bosna i Hercegovina se nalazi na strateškoj lokaciji krijumčarenja narkotika na balkanskoj ruti, ocijenio je američki Stejt department u godišnjem izvještaju o međunarodnoj kontroli narkotika.
"BiH nije značajan proizvođač narkotika niti značajan konzument istih, ali činjenica je da se nalazi na takvom strateškom položaju, da je između glavnih centara za proizvodnju jugoistočne Azije i tržišta na zapadu Evrope", navedeno je u izvještaju.
Jedna od glavnih ruta počinje u Albaniji, a nastavlja se preko Crne Gore, prolazi kroz BiH i Hrvatsku, a zatim ide dalje prema Sloveniji, a zatim u zapadnu Evropu.
"Ono što je ipak najznačajnije svakako je to da je BiH postala svojevrsno skladište za narkotike, najviše marihuanu, kokain i heroin. Krijumčari narkotike skladište u BiH dok čekaju da ona odavde bude prebačena na glavne destinacije", navedeno je u izvještaju.
Kada je riječ o broju ovisnika u BiH, onda ti podaci variraju jer se ne prikupljaju sistematski, ali vlasti procjenjuju da ima oko 120.000 ovisnika.
Prema podacima bh. agencija, koje navodi SD, u proteklom periodu zaplijenjeno je 35,27 kilograma heroina, 9,37 kilograma kokaina, 76,11 kilograma amfetamina, 150,3 kilograma marihuane, 3,118 stabljika kanabisa, 2.639 sjemenki kanabisa, 499 tableta ekstazija i 800 grama hašiša.
"Kada je riječ o graničnim prelazima koje krijumčari koriste kako bi ušli u BiH, onda je uglavnom riječ o neobilježenim prelazima, seoskim putevima i riječnim tokovima koji su van dosega patrole Granične policije", navedeno je u izvještaju.
U SD navode da se najviše krijumčari heroin, kojeg preko BiH uglavnom prevoze automobilima.
"Bh. agencije tvrde da su sve tri etničke grupe uključene u trgovinu drogom, često sarađujući i preko etničkih linija razdvajanja. Prodaja narkotika smatra se značajnim izvorom prihoda za grupe organizovanog kriminala, a tim novcem finansiraju kako zakonite, tako i nezakonite aktivnosti", stoji u izvještaju.
Određeni dokazi ukazuju da postoje veze između bh. krimogenih elemenata i operacija organizovanog kriminala u Rusiji, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj i Italiji.
Kada je riječ o zemljama u regionu, onda su Crna Gora, Hrvatska i Albanija takođe navedene kao "tranzitne zemlje" za drogu iz Azije prema zapadnoj Evropi.
Prema izvještaju Stejt departmenta, Srbija je "glavna zemlja u tranzitu narkotika kroz balkanski koridor".
Stejt department takođe navodi da na Kosovo stiže veća količina droge iz Albanije, a prenosi se "preko teže pristupačnih graničnih linija, pješke ili na mazgama". U izvještaju je konstatovano da je crnogorska policija u 2009. godini nekoliko puta zaplijenila "značajne količine droge".
Gojko Vasić, načelnik Krim-policije MUP-a RS, kaže da se procjena SD da je BiH skladište narkotika može uzeti s rezervom, ali da Amerikanci barataju podacima svojih policijskih agencija, poput Odjeljenja za suzbijanje narkotika (DEA).
"Mi znamo za određene procjene DEA, koje pokazuju da je u nekim područjima Federacije BiH i Kosova moguće naći određene veće količine narkotika", rekao je Vasić.
Ćamil Kreso, šef Kabineta Federalne uprave policije, kaže da su policijske agencije u BiH imale velike uspjehe u suzbijanju trgovine drogom.
"Rezultati koji su postignuti i saradnja s policijama u regionu pokazuju da je upravo međunarodna ruta naš prioritet i da su u tom dijelu ti rezultati uistinu značajni", rekao je on.
Željka Kujundžija, portparol SIPA, kaže da oni izvještaj nisu vidjeli i da ga zato ne mogu komentarisati.
"Ali što se tiče naših rezultata, svako može vidjeti na našoj internet stranici koliko smo bili uspješni", rekla je Kujundžija.
Najveći uspjeh u BiH u borbi protiv šverca droge je skorašnja zaplijena od 50 kilograma heroina u Sarajevu, kada je uhapšeno oko 15 lica.