VAŠINGTON - Međunarodni posmatrači vjeruju da nezakonito pranje novca u BiH proističe iz kriminalnih radnji koje uključuju raširene oblike krijumčarenja, korupcije i izbjegavanja plaćanja poreza, navodi se u izvještaju Stejt departmenta o pranju novca i trgovini drogom u BiH.
U izvještaju stoji da Bosna i Hercegovina predstavlja značajno tržište i tranzitno područje šverca roba kao što su cigarete, narkotici, oružje, falsifikovana roba i gorivo.
`Vlasti BiH su imale u posljednje vrijeme nekoliko uspješnih akcija u praćenju aktivnosti pranja novca putem bankovnih računa, što je rezultovalo otkrivanjem sumnjivih transfera iz inostranstva određenim nevladinim organizacijama. Ipak, zabilježene su male aktivnosti kontrole nebankovnih finansijskih institucija i posrednika`, navodi se u izvještaju.
U izvještaju Stejt departmenta piše da Uprava za indirektno oporezivanje BiH, koja ima odgovornost za carine, pati, kao i ostale državne institucije od manjka resursa i dovoljno obučenog kadra.
Stoji i to da je 2006. godine, nakon zajedničke istrage BiH i nekoliko zemalja EU, podignuta optužnica u Sudu BiH protiv pet ljudi osumnjičenih za terorizam.
`U 2004. godini BiH je prekinula rad dobrotvornih organizacija Al Furkan, Al Haramein, Al Masjed Al Aksa i Taibah internešnel zbog direktnih veza s Al Kaidom. Vlasti BiH nastavljaju da istražuju ostale organizacije i pojedince zbog potencijalnih veza sa terorizmom`, navodi se u ovom izvještaju.
Ističe se da odjeljenje SIPA koje se bavi finansijskim istragama sakuplja, bilježi, analizira i prosljeđuje informacije Tužilaštvu BiH o pranju novca i finansiranju terorista. Ovo odjeljenje SIPA u prvih devet mjeseci 2006. zamrznulo je račune na kojima se nalazilo 1.468.604 dolara.
U izvještaju Stejt departmenta stoji i to da Bosna i Hercegovina nema zakon o zapljeni imovine, s izuzetkom zakona koji se odnosi na optužene za ratne zločine ili osobe osumnjičene da im pomažu. Taj zakon dozvoljava zapljenu imovine ovih osoba ili imovine onih koji daju materijalnu pomoć osumnjičenima.
`Vlasti BiH imaju ovlaštenja da identifikuju, zalede, zaplijene i založe imovinu korištenu i vezanu za finansiranje terorista`, stoji u izvještaju.
Dodaje se da je u julu 2006. godine BiH prihvatila `Strategiju protiv terorizma`, ali da SIPA mora biti ojačana da bi se ostvarili planirani ciljevi ove strategije.
`Zbog manjka resursa i birokratske politike SIPA, kao i mnoge državne institucije, ima nedovoljno fondova i ljudstva. Trebalo bi da budu uloženi napori da se poveća finansiranje programa za prevenciju pranja novca i borbe protiv terorizma i da se unaprijedi saradnja između nadležnih agencija i službi. Bh. organi, koji rade na sprovođenju zakona, trebalo bi da poduzmu dodatne korake za kontrolisanje integriteta granica i smanjenje krijumčarenja`, navodi se u izvještaju Stejt departmenta.
Novac peru kupovinom nekretnina
Novac koji potiče od ilegalnih aktivnosti peru u Crnoj Gori ulaganjem u nekretnine, tvrdi američki Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini drogom i finansijskom kriminalu u svijetu.
U Izvještaju o međunarodnoj strategiji za kontrolu narkotika konstatuje se da Crna Gora i dalje ima značajno crno tržište krijumčarene robe.
`Nezakoniti prihodi potiču od trgovine drogom, korupcije zvaničnika, utaje poreza, organizovanog kriminala i drugih tipova finansijskog kriminala. Prihodi od ilegalnih aktivnosti snažno se investiraju u sve oblike nekretnina`, navodi se u ovom izvještaju.
Milijardu dolara iz Srbije na Kipar
U Izvještaju Stejt departmenta o pranju novca stoji da je u 2005. na Kipar iz Srbije prebačeno više od milijardu dolara. Dodaju da se `podaci raznih Vladinih službi značajno razlikuju po obimu i vrijednosti od uvoza sa Kipra`.
Američko ministarstvo spoljnih poslova svoje sumnje potkrepljuje podacima Narodne banke Srbije da je u 2005. godini na Kipar prebačeno više od milijardu dolara za plaćanje roba i usluga, po čemu je Kipar među pet najvećih izvoznika robe i usluga u Srbiju.
Zavod za statistiku Srbije, međutim, tvrdi da je uvoz sa Kipra vrijedan oko 40 miliona dolara.
U izvještaju se takođe navodi da u Srbiji i dalje postoji značajno crno tržište krijumčarene robe i da se nelegalno zarađuje na trgovini drogom, kao i korupcijom zvaničnika, izbjegavanjem plaćanja poreza, organizovanim kriminalom i drugim oblicima zločina.
`Zarada od nelegalnih aktivnosti ulaže se u sve forme nekretnina`, kaže se u izvještaju Stejt departmenta, u kome se objašnjava da se novac često pere u trgovini tako što se lažno povećava ili smanjuje cijena na računima.