BiH

BiH u začaranom krugu: Iseljavanje uništava ionako slabu ekonomiju

BiH u začaranom krugu: Iseljavanje uništava ionako slabu ekonomiju
Foto: N.N. | BiH u začaranom krugu: Iseljavanje uništava ionako slabu ekonomiju
Dejan Šajinović

​BRISEL, BANJALUKA - Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH je u proteklom kvartalu počeo da usporava, najviše usljed pada izvoza a povećanja uvoza, navedeno je u najnovijem kvartalnom Izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku zapadnog Balkana i Turske.

Kako su istakli, BDP BiH je u prvom kvartalu 2019. pao na 2,3 odsto u odnosu na isti period lani, dok je u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio 3,2 odsto.

Glavni razlog pada izvoza je, kako ističu, pad izvoza ka Kosovu i Turskoj. Ovaj pad je, kako su naveli, djelimično kompenzovan rastom izvoza u Srbiju i Hrvatsku. Udio izvoza BiH ka EU iznosi 75 odsto, istakli su.

Izvoz je, kako su naglasili, nastavio padati i u proteklom kvartalu, i to za 0,3 odsto, dok je uvoz porastao za 3,2 odsto. Zbog ovih faktora, kako su naglasili, bruto domaći proizvod smanjen je za 1,4 odsto.

"Nastavak snažnog rasta uvoza vjerovatno se može pripisati snažnom rastu formiranja kapitala, koji je povećan za 10,3 odsto u prvom kvartalu, čime je sa 2,2 odsto doprinio nastavku rasta", naglasili su oni.

Takođe, izvozu su, kako je istaknuto, doprinijeli rudarstvo, proizvodnja električne energije, ali iz Evropske komisije upozoravaju da još nisu poznati svi podaci iz proteklog kvartala kako bi se dao konačni zaključak.

Kako su naglasili, još jedan ključan faktor pada izvoza je pad industrijske proizvodnje, i to za 3,7 odsto u odnosu na proteklu godinu, a u proteklih pet mjeseci proizvodnja je, statistički gledano, u negativnom smjeru.

Što se tiče nezaposlenosti, u Evropskoj komisiji su ponovili ranije ocjene o kojima smo pisali u proteklim izvještajima da je zbog povećanog iseljavanja, statistički gledano, stanje zaposlenosti bolje nego u ranijem periodu.

Naime, smanjeni broj nezaposlenih za 43.000 u odnosu na godinu ranije, kako naglašavaju, ukazuje da je dio stanovništva iselio iz zemlje. Međutim, naglašavaju da je uz iseljavanje došlo vjerovatno i do korekcije dijela statističkih podataka, revizije stanja na biroima za zapošljavanje, kao i to da je dio dugotrajno nezaposlenog stanovništva prestao da traži posao.

S tim u vezi, zaposlenost je, kako ističu, porasla za 3,7 odsto u odnosu na isti period lani, dok je krajem prethodnog kvartala porast iznosio 2,6 odsto u odnosu na isti period. Najviše novozaposlenih je u veleprodaji, obrazovnom sektoru i turizmu.

Plate su porasle za četiri odsto, a sektori u kojima je najviše došlo do porasta plata su zdravstvo, finansijske usluge i građevinski sektor.

"Ako bismo uračunali inflaciju, plate su realno porasle u prosjeku za 3,5 odsto", naglasili su oni.

Potrošačke cijene su najviše porasle u oblasti domaćinstva i električne energije, alkoholnih pića i u transportnom sektoru.

Sudeći prema navodima u izvještaju o reformama u javnom sektoru, Evropska komisija zadovoljna je ispunjenim mjerama. Ističu da je u prvom kvartalu prošle godine došlo do porasta prikupljanja indirektnih poreza za 40 odsto, a potrošnja na plate u javnom sektoru i dalje je ograničena.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da se BiH nalazi u začaranom krugu u kojem slabljenje ekonomije dovodi do jačeg iseljavanja, a jače iseljavanje do dodatnog slabljenja ekonomije.

"Što se više stanovništva iseli, umanjuju se šanse za oporavak. U tom smislu, iseljavanje je puno teži problem od slabljenja ekonomije. BDP može pasti i u razvijenijim zemljama, ali kad imate vitalnu osnovu, vi imate mogućnost da se izvučete iz krize. U zemljama iz kojih se ljudi iseljavaju to je mnogo teže", kaže Gavran. Dodaje da čak i kada bi se pretpostavilo da se u BiH pojavi neka odgovorna vlada s iskrenim namjerama da se stvari poprave, našla bi se pred teškim izazovom zbog iseljavanja ljudi.

"Ako bi htjeli ohrabriti dijasporu da se vrati i ulaže ovdje, onda treba ukloniti razloge zbog kojih su se ljudi iselili, a tu ne govorimo samo o slaboj ekonomskoj perspektivi ili nedostatku posla, već i o atmosferi u društvu u kojoj ljudi očigledno nisu željeli živjeti, pa se postavlja pitanje kako motivisati ljude da se vrate", zaključuje Gavran.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije