SARAJEVO - Predsjedništvo BiH usvojilo je danas zaključak o pokretanju inicijative za izmjene u maju potpisanog ugovora sa Hrvatskom o graničnim prelazima.
"Razlog donošenja ovog zaključka je svakodnevni otežani protok ljudi i robe između dvije zemlje, a čime su najviše pogođeni državljani BiH koji žive u takozvanom pograničnom pojasu sa Hrvatskom", saopšteno je nakon sjednice Predsjedništva BiH.
Inicijativa je dostavljena Vijeću ministara BiH, putem Ministarstva sigurnosti BiH, u čijoj je nadležnosti dalja provedba ovoga zaključka Predsjedništva, odnosno pokretanje postupka za izmjenu Ugovora o graničnim prelazima.
Već nakon 1. jula, kada je Hrvatska postala članica Evropske unije i kada je počela primjena novog ugovora sa BiH o graničnim prelazima, ali i o pograničnom prometu, iz pograničnih bh. opština negodovali su zbog loše urađene kategorizacije prelaza i njihovog nedovoljnog broja. Iz opština Čapljina i Kozarska Dubica od vlasti BiH zatražili su da u kontaktu sa vlastima Hrvatske rade na izmjeni ovog ugovora, jer su raniji međunarodni prelazi za putnike na njihovom području dobili status malograničnih, što je otežalo kretanje stanovništvu i prelazak granice, budući da sada moraju ići na udaljenije prelaze međunarodnog karaktera.
Iz Državne komisije za integrisano upravljanje granicom BiH najavili su da će ove zahtjeve razmatrati nakon 10. augusta i sve opravdane podržati, a svoje zaključke poslati Vijeću ministara BiH. Mada još nisu bili zvanično obaviješteni o zahtjevu bh. strane za izmjenu Ugovora o graničnim prelazima, iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske prošle sedmice su saopštili da su pregovori o ovom ugovoru trajali dvije godine i da je BiH tokom tog perioda mogla iznijeti sve svoje zahtjeve i sugestije.
"Lokacije graničnih prijelaza ostale su iste one koje su postojale i u prethodnim ugovorima koji su se primjenjivali prije nego što je Hrvatska postala članicom EU. Određeno je 29 međunarodnih graničnih prijelaza i još 20 za pogranični promet, dakle, i prije nego što je postala obvezna na primjenu strožih standarda kontrole prometa putnika i robe preko graničnih prijelaza", odgovorili su nam iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, dok su iz Delegacije EU u BiH naglasili da Hrvatska i naša zemlja mogu pregovarati o izmjeni ovog ugovora, ali da službeni Brisel mora na kraju odobriti njegove promjene.
Predsjedništvo BiH danas nije usvojilo platformu o nastupu državne delegacije na 68. zasjedanju Generalne skupštine UN-a u septembru, koju je bilo pripremilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
"Na sjednici je ocijenjeno da je Ministarstvo neozbiljno pripremilo ovaj dokument, jer on sadrži različita stajališta 'bez početka i kraja'. Zbog toga je od Ministarstva zatraženo da dostavi dorađeni prijedlog platforme za nastup delegacije BiH", rečeno nam je u Predsjedništvu.
Zaključkom kolektivnog šefa države određena je delegacija BiH za učešće na 68. zasjedanju Generalne skupštine, koju će predvoditi predsjedavajući Željko Komšić i u njoj će biti još Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih posloav BiH, Mirsada Čolaković, bh. ambasadorica u UN-u, i savjetnici sva tri člana Predsjedništva BiH.
Na sjednici je utvrđen datum posjete predsjednika Austrije našoj zemlji, 30. oktobra ove godine. Prihvećeno je i više međunarodnih i međudržavnih sporazuma, te su donesne odluke o ratifikaciji više sporazuma i ugovora.
Odbijene molbe za pomilovanja
Predsjedništvo BiH na današnjoj sjednici je odlučilo da odbije molbe za pomilovanje osuđenih osoba.
Takođe, donijelo je odluku o produženju mandata oficirima Oružanih snaga u mirovnoj misiji u Afganistanu, ali i o imenovanju vojno-diplomatskih i vojnih predstavnika Bosne i Hercegovine u inostranstvu.
Informacija o pozivu UN-a za angažovanje Oružanih snaga BiH u misiji u Maliju primljenja je k znanju, kao i informacija Ministarstva obrane BiH o pismu generalnog skeretara NATO-a ministru obrane BiH o mogućem vojnom doprinosu BiH u NATO misiji u Afganistanu nakon 2014. godine.