HAG - Patrik Robinson, predsjednik Haškog tribunala, odobrio je juče prijevremeno puštanje na slobodu Biljane Plavšić, bivše predsjednice RS, osuđene zbog zločina nad nesrbima tokom rata u BiH.
Prema toj odluci, Plavšićeva bi se trebala naći na slobodi 27. oktobra.
Međutim, konačnu odluku o puštanju na slobodu bivše predsjednice RS donijeće švedska vlada i to, kako je rečeno, u toku jeseni, a konkretan datum zasjedanja Vlade nije određen.
Martin Valfridson, predstavnik za štampu švedskog ministra pravde, kazao je da bi to moglo da se dogodi u toku narednih nekoliko mjeseci.
U obrazloženju odluke Haškog suda se navodi da će Plavšićeva, koja sad ima 79 godina, krajem oktobra odslužiti dvije trećine kazne od 11 godina.
Predsjednik Tribunala je naznačio da je Plavšićeva "kako izgleda, pružila dokaze značajne rehabilitacije" tokom boravka u zatvoru.
Sudija Robinson je u vidu imao i to što je Plavšićeva priznanjem krivice za progon Muslimana i Hrvata u BiH još 2002. godine "prihvatila odgovornost u ranoj fazi postupka".
Kako se očekuje, Plavšićeva bi po puštanju na slobodu trebalo da dođe u Beograd gdje ima stan, a i državljanstvo Srbije.
Branilac Biljane Plavšić pred Haškim tribunalom Krstan Simić izjavio je da je odluka Haškog tribunala o njenom puštanju na slobodu očekivana i ocijenio je da javnost svih proteklih godina nije razumjela i uvažila njen stav koji je nudio prvi korak ka pomirenju.
Odluka o pomilovanju Biljane Plavšić naišla je na oprečne reakcije u BiH.
Milorad Dodik, premijer RS, kratko je prokomentarisao da bi volio da se to i ranije desilo i rekao da će već danas posjetiti Plavšićevu u Švedskoj.
Marko Pavić, predsjednik DNS-a, kaže da su u toj stranci obradovani odlukom da će Plavšićeva biti konačno puštena iz zatvora jer smatraju da je ona žena koja nije zaslužila da uopšte bude iza rešetaka.
Prema njegovim riječima, ona je mnogo ranije trebalo da bude na slobodi, te joj je poželio da ostatak života provede u zdravlju.
Borislav Borenović, funkcioner PDP-a, kazao je da ga raduje činjenica da postoji humanost kada je u pitanju Plavšićeva i da je dobra vijest da će ona imati mogućnost da se uskoro vrati kući.
Petar Đokić, lider Socijalističke partije RS, kaže da je Haški sud smogao snage da ispravi nepravdu prema Plavšićevoj, za koju lično smatra da ne nosi breme odgovornosti za koje je osuđena.
Za razliku od drugih partija iz RS koje su pozdravile pomilovanje Plavšićeve, Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, nije želio da daje bilo kakav komentar.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da se odluke pravosudnih institucija moraju prihvatiti, ali da je ogorčen odlukom Haškog tribunala o puštanju iz zatvora Plavšićeve.
"U očima prije svega onih koji su žrtve rata u BiH i politike Biljane Plavšić, ali i svih onih koji vjeruju u BiH i univerzalna načela pravde, Međunarodni sud za ratne zločine sigurno više neće biti ono što je bio do donošenja ove odluke", ocijenio je Komšić.
Samir Kaplan, portparol SDA, kaže da u toj stranci smatraju da kazna koju je Plavšićeva dobila nije bila adekvatna, dodajući da odluka o prijevremenom puštanju nije fer prema žrtvama. Ipak, on je kazao da u SDA poštuju odluke Suda.
Ivo Miro Jović, funkcioner HDZ-a, kazao je da bi o ulozi Plavšićeve u ratu zadržao svoje mišljenje, ali da smatra da principi Suda moraju biti isti za sve.
Udruženje "Žena žrtva rata" ogorčeno je odlukom Suda u Hagu i zatražile su od sudije Robinsona da "javno odgovori da li je riječ o nagradi za genocid u BiH nad nesrpskim stanovništvom i nagradi za planiranje agresije".
Biografija
Biljana Plavšić je rođena 1930. godine u Tuzli. Školovala se u Sarajevu, doktorat biologije stekla u Zagrebu, a potom je dvije godine provela u Sjedinjenim Državama u jednoj istraživačkoj laboratoriji. Bila je dekan Prirodnomatematičkog fakulteta u Sarajevu.
U politiku je ušla 1990. godine i iste godine je izabrana za člana tronacionalnog Predsjedništva BiH na čelu sa Alijom Izetbegovićem.
Plavšićeva je potom obavljala dužnost jednog od dva potpredsjednika RS.
Na izborima održanim 1996. godine izabrana je za predsjednika RS, a tu funkciju obavljala je do 1998. godine.
Iz SDS-a je isključena 1997. godine i osniva stranku Srpski narodni savez.
Tribunalu, pred kojim je optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima i teške povrede Ženevske konvencije, dobrovoljno se predala 10. januara 2001. godine.
Prvi put pred Sudom je istupila 11. januara iste godine, kada se izjasnila da nije kriva ni po jednoj tački optužnice.
Međutim, oktobra 2002. godine ona se pred Sudskim vijećem Tribunala izjasnila kao kriva po jednoj tački iz optužnice, preinačivši svoj prvobitni iskaz, pa je u skladu sa prethodnim dogovorom Tužilaštvo odlučilo da poništi sve druge tačke iz optužnice.
Ona se, naime, izjasnila kao kriva za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i zločine protiv čovječnosti. Presuda je donesena 27. februara 2003. godine, a Biljana Plavšić je na izdržavanje kazne u Švedsku upućena 26. juna 2003. godine.
Porodica presrećna
Porodica Biljane Plavšić, njen brat i snaha, presrećni su što je Haški tribunal odobrio njeno prijevremeno puštanje na slobodu iz švedskog zatvora.
"Još smo uzbuđeni i ošamućeni. Sinoć smo se čuli s njom i ona nije ništa znala", rekla je snaha Vasilija.
Prema njenim informacijama, jedan sudija je bio protiv ovakve odluke.
"Hvala im što su tako odlučili, hvala i onom sudiji koji nije za to glasao, koji je bio protiv", kaže Vasilija, navodeći da je Biljanin brat Zdravko presrećan i da od uzbuđenja ne može da govori.