BANJALUKA - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije usvojila Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. To je pravna činjenica koja je neoboriva, jer takav zakon, pod tim nazivom, nikada do danas nije usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Ovo je, između ostalog, u odgovoru na disciplinsku tužbu VSTS-a napisao Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci.
Disciplinska tužba protiv Blagojevića pokrenuta je nakon što je odbio da primijeni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH iz 2005. godine, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun. Pored toga, disciplinski tužilac Blagojevića tereti i za "verbalni delikt" zbog kolumne koju je napisao, a u kojoj je odgovorio na prijetnje Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, koji je nakon što je Blagojević odbio da primijeni zakon koji je bivši visoki predstavnik nametnuo, rekao da "Blagojević mora snositi posljedice".
"Pravno su neosnovani navodi iz disciplinske tužbe da je Parlamentarna skupština BiH navodno usvojila takav zakon. Umjesto toga, taj parlament je, suprotno Ustavu BiH, donio Zakon o usvajanju Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH", naveo je Blagojević u odgovoru na disciplinsku tužbu dodajući da se ta neustavnost ogleda u tome da nijedna ustavna odredba ne daje Parlamentarnoj skupštini BiH pravo da donosi zakon kojim usvaja zakon nametnut od strane OHR-a, jer je Ustavom BiH propisano da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za "donošenje zakona potrebnih za sprovođenje odluka Predsjedništva BiH ili za izvršavanje nadležnosti Skupštine po ovom Ustavu".
U svom odgovoru Blagojević ističe da je sve ono što je OHR učinio namećući brojne ustavne amandmane i zakone, poput zakona kojim je osnovao Sud BiH, Tužilaštvo BiH kao i druge zakone, gruba protivpravnost, jer samo parlament države ima pravo da o tim pitanjima donosi zakon, a ne zakon o usvajanju zakona OHR-a.
"Ako se sudiji ne dozvoljava da iznese razloge koje sam iznio u mojoj presudi, i ako se sudija za izneseno mišljenje u presudi, koje ima pravno utemeljenje u smislu na koji sam ukazao, ne samo u toj presudi nego i u ovom odgovoru na tužbu, još poziva na odgovornost, onda je to siguran znak da je završeno sa nezavisnošću i samostalnošću sudije", naveo je Blagojević.
Inače, u obrazloženju presude donesene 11. februara, u kojoj je Blagojević odbio da primijeni nametnuti zakon, navodi se da su ovlaštenja visokog predstavnika određena Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, s tim da nijedna od odredaba Aneksa 10 niti bilo koja druga odredba Dejtonskog mirovnog sporazuma visokom predstavniku ne daje pravo da preuzme zakonodavnu vlast u Bosni i Hercegovini, tj. da nameće bilo koji zakon ili drugi pravni propis.
"Takvo pravo visokom predstavniku nije dato ni od strane Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, pošto u tom pravcu ne postoji nijedna rezolucija tog organa. Ni Rezolucijom Savjeta bezbjednosti broj 1031 od 15. decembra 1995. godine visokom predstavniku nije dato pravo da ovdje nameće bilo koji zakon ili drugi pravni akt", napisao je, između ostalog, Blagojević u obrazloženju presude.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.