VAŠINGTON, BANJALUKA - Pismo koje je Entoni Blinken, državni sekretar SAD u administraciji Džoa Bajdena, američkog predsjednika, uputio članovima Predsjedništva BiH izazvalo je bujicu reakcija.
Iako su mnogi očekivali da će ako Bajden postane predsjednik američka administracija stati na stranu Bošnjaka, kako bi preuredila ustavno uređenje BiH na štetu Srba i Hrvata, iz pisma je jasno vidljivo da Blinken i Bajden očekuju da se sprovedu samo nužne i ograničene ustavne promjene, koje se odnose na transparentniji izborni sistem i iskorjenjivanje korupcije, te da one budu rezultat domaćih političkih aktera, a ne napora sa strane.
Vidljivo je da Blinken nema preferencijalni odnos ni prema jednoj grupi u BiH, već se prema svima odnosi na jednak način.
"Nezavisne" su takav ishod i najavile u tekstovima još prije pola godine, kada su nam ljudi koji su imali uvid u planove Bajdenove administracije najavili upravo ovakav scenario.
Jedan od naših izvora nam je u petak rekao da su oni čak očekivali malo oštriji ton nego ovo pismo, u kojem se i o NATO-u ne govori u kontekstu članstva BiH, već u kontekstu partnerstva.
Po svemu sudeći, čak i blage ustavne promjene tipa aprilskog paketa, koji smo najavili kao jednu od mogućnosti s kojima bi Bajden mogao izaći, u ovom trenutku se čini kao daleka opcija.
Ipak, kako nam govore i naši izvori, ni u kom slučaju ne treba misliti da će SAD stajati po strani kada su BiH i Balkan u pitanju. Upravo suprotno, a u skladu s onim što smo najavljivali, može se očekivati znatno jači angažman, ali u koordinaciji s EU i uz fokus na oblasti poput vladavine prava, reforme Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, novog zakona o javnim nabavkama i slične teme koje se odnose na funkcionalnu pravnu državu.
Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da je Blinken jasno u pismu naveo da nema priče o "Dejtonu 2", što su govorili bošnjački političari, odnosno očekivali da će neko u BiH nešto nametnuti.
"Rečeno je da SAD ili Zapad ništa neće mijenjati, nego da to treba da urade lideri u BiH, što je logično", izjavio je Dodik i ocijenio da je bošnjačka strana "dobila po nosu" jer iluzorno očekuje da će za njih neko nešto uraditi u BiH.
"Pozivam ih da razgovaramo i postignemo održiv dogovor koji će biti u interesu svih, a ne da se odgađanjem rješavanja problema situacija pokušava predstaviti što gorom", rekao je Dodik, a prenosi Srna. On je naglasio da nema šanse da se u BiH bilo šta promijeni na štetu Republike Srpske i da ne postoji mogućnost da budu prenesene nadležnosti na nivo BiH.
Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, smatra da Blinken potvrđuje da je najbliži prijatelj i najveći zagovornik uspješne BiH.
"Očekujem njihov snažniji angažman i podršku na otklanjanju prepreka s kojima se suočavamo i koje su dovele do zastoja na evropskom putu", dodao je Džaferović.
Blinkenov navod iz pisma da Dejtonski ustav nije urezan u kamen on tumači kao američki impuls za uklanjanje diskriminacije, odnosno rješavanje odluke "Sejdić i Finci". Kako je naglasio Džaferović, Blinkenovo pismo koje je upućeno Predsjedništvu BiH, kao vrhovnoj instituciji izvršne vlasti u BiH, jasna je poruka svima koji su pokušavali zaobilaziti Predsjedništvo i nametnuti koncepte u kojima se na BiH gleda kao na prosti zbir tri naroda.
Lider SDA Bakir Izetbegović rekao je da je Blinken poslao važnu poruku političarima i javnosti u BiH.
"To je poruka koju je i trebalo da čekamo", kazao je Izetbegović. Prema njegovim riječima, prvi dio poruke je da "Dejtonski mirovni sporazum treba doživjeti dalju evoluciju i poboljšanja na liniji jačanja građanskog uređenja kroz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava".
"Drugi dio poruke je da neće biti 'Dejtona 2' i radikalnijih poteza SAD i međunarodne zajednice nakon iskustva koje su imali s odbacivanjem aprilskog i butmirskog paketa, ali i da će prisustvo SAD biti mnogo snažnije nego u proteklih nekoliko godina. I konačno, treći dio poruke je da se od Predsjedništva BiH očekuje liderska uloga u pokretanju reformskog procesa, s akcentom na izmjene izbornog zakonodavstva. Izmjena Izbornog zakona mora biti bazirana na izmjeni Ustava", rekao je Izetbegović za Radiosarajevo.ba.
Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, izjavio je da predstavnici hrvatskog naroda u BiH izjavu američkog državnog sekretara uzimaju kao snažan motiv da se ključna politička pitanja konačno privedu kraju. Čović, koji je i lider HDZ-a, naglasio je da se Blinkenovo pismo savršeno nadovezuje na sve ono što on i legitimni predstavnici hrvatskog naroda ističu duže vrijeme.
"Jasno je istaknuto kako niko to neće učiniti za nas, nego da je to naša odgovornost u kojoj oni samo mogu pomoći", navodi se u saopštenju.
Iz HNS-a ističu da sprovođenjem ključnih odredaba u predmetima "Ljubić" i "Sejdić i Finci" započinje nova era evropske BiH.
"Ukoliko je potrebno odraditi i minimalne ustavne korekture, mi ćemo to i uraditi. Konstitutivni narodi i njihovo legitimno predstavljanje su ustavna, društvena i politička srž BiH. To ističu odluke i Ustavnog suda BiH, kao i Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu", navode iz HNS-a.
Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova BiH, kaže za "Nezavisne" da je iz ovog pisma jasno ono što je shvatio još 2015. na jednoj konferenciji o Dejtonu u Americi, da Amerika neće ulaziti u bilo kakav rizik u BiH, već vjeruje da će svoju politiku koordinisati s EU, te da će na zajedničkim osnovama formirati ono što će raditi u BiH.
"Ovo pismo pokazuje dosta realan pristup SAD i mislim da je iz ugla RS najvažnije da niti su naše nadležnosti niti pozicija teritorija niti ključna uloga RS u BiH na bilo koji način upitni", rekao je Crnadak, ali je upozorio i da je potrebno da RS gradi jake institucije, da se demokratizuje i radi na jačanju ljudskih prava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.