BRISEL, SARAJEVO - Pitanje federalizacije BiH, kao najvruće političke teme u državi, dodatno je podgrijala rasprava na sjednici Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), koji je u protekla dva dana zasjedao u Briselu.
Naime, kako je to i bilo najavljeno, na izvještaj o BiH, koji je sinoć usvojen, a koji je podnio izvjestilac Kristijan Dan Preda, poslanici su podnijeli čak 288 amandmana, najviše hrvatski, koji se uglavnom tiču federalizacije BiH i konstitutivnosti naroda. U međuvremenu je Preda s njima uspio dogovoriti kompromisna 24 amandmana.
Dubravka Šuica, jedan od hrvatskih poslanika, kazala je kako je najvažnije da su preuzete formulacije iz prethodnih rezolucija iz 2014. i 2015, odnosno "načela federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije i konstitutivnosti".
"Želim naglasiti da Hrvati još uvijek nemaju sva prava koja im pripadaju prema propisima, pa i prema samome Dejtonu", kazala je ona.
Na to joj je odgovorio švedski kolega, Jasenko Selimović, inače protivnik ideje o dodatnoj podjeli BiH, insistirajući na građanskom konceptu BiH.
"Dobili bismo državu koja nikako ne bi funkcionirala. Amandmane koji dovode u pitanje Dejtonski sporazum ne smijemo podržati, treba podržati evropski put BiH", kazao je Selimović.
Kako su jučer prenijeli mediji, a što je on kasnije sam demantirao, Josip Jerković, potpredsjednik RS, u međuvremenu je dodatno dolio ulje na vatru pričom o hrvatskom entitetu, navodno crtajući granicu tog entiteta i preko teritorije RS te navodeći da bi se u okviru hrvatske federalne jedinice mogli naći veći dio Posavine i dijelovi RS.
Međutim, Božo Ljubić, predsjednik Vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS), tvrdi da se o zadiranju u teritorij RS nije pričalo na HNS-u, iako, kako je rekao, "Hrvati moraju da dobiju svoju upravnu jedinicu".
"Hrvati u BiH kao konstitutivni narod imaju pravo kao i druga dva naroda. Naš cilj je reorganizacija BiH. Prije svega treba izmijeniti Izborni zakon i omogućiti izbore u Mostaru, riješiti problem Stoca i biranja hrvatskog člana Predsjedništva u Federaciji. Priča o razgraničenju između tri konstitutivna naroda treba da se riješi dogovorom", rekao je Ljubić.
Očekivano, oštre reakcije stigle su od ključnih političkih faktora u BiH.
Reagirao je i Milorad Dodik, predsjednik RS, koji je rekao da je bilo kakvo zadiranje u teritoriju RS "apsolutno neprihvatljivo" i da, sudeći po dosadašnjim izjavama iz HDZ-a, "to predstavlja Jerkovićev lični stav".
"Zabrinjavajuće je da one političke partije iz RS koje su se svom snagom obrušile na Jerkovićev očigledno lični stav prešućuju daleko teže izjave i postupke Bakira Izetbegovića, čija neskrivena politička platforma je urušavanje, a potom i gašenje RS", ocijenio je Dodik.
Rezolucija je neprihvatljiva i za SDA, koja očekuje da će ovaj dokument "odražavati stvarno stanje i stvarne potrebe države BiH i njenih građana".
"Očekujemo da će tekst rezolucije biti baziran na evropskim standardima i principima i na poštivanju prava BiH da suvereno rješava pitanja unutrašnjeg uređenja. Za SDA je neprihvatljivo da rezolucija sadrži bilo kakve formulacije koje prizivaju nove etničke i teritorijalne podjele, kao federalizam ili isticanje etničkog principa nauštrb građanskog", saopćeno je iz SDA.
Svoj stav iznio je i Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji ne spori da Hrvatima treba dati veća prava kroz unutrašnje preuređenje, ali...
"U slučaju pravljenja trećeg entiteta, Hrvati bi tražili Šipovo, Derventu, Brod, Šamac... Meni to nije novo. Zato sam oprezan kada se govori o trećem entitetu", rekao je, između ostalog, Ivanić.
Reagirao je i Nenad Stevandić, potpredsjednik Narodne skupštine RS, koji smatra da se ne može razgovarati o prekrajanju granica RS, te da Hrvati "svoj problem moraju rješavati u FBiH."
Izvještaj će kao prijedlog rezolucije biti upućen na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta, koji bi onda o tome raspravljao i glasao u martu ove godine.
Jerković: Nisam spominjao RS
Jerković je jučer demantirao da je rekao da buduća hrvatska federalna jedinica u BiH treba obuhvatiti i dio RS. On je naglasio da u federalnu jedinicu, koju su nedavno dogovorili hrvatski predstavnici, treba ući dio Posavine, koji je sada dio FBiH, ali da nikada nije spominjana RS, "sa čime se i on slaže". "Pročitajte naslov intervjua u 'Večernjem listu'. Ko je dodao RS - to pitajte one koji su prenijeli. Ako imaju dokaz, neka to i pokažu. Neka slobodno izbace izjavu, ima snimak izjave koju sam dao", rekao je Jerković za RTRS.