Boško Čeko, glavni revizor RS, tvrdi da je stanje u institucijama, ipak, bolje nego ranijih godina. "Poboljšanje se osjeća iz godine u godinu", kaže Čeko.
To je, ipak, još daleko od idealnog, a na to, kaže, ukazuje stanje u opštinama. Tokom ove godine, nijedna od 17 kontrolisanih nije dobila pozitivne ocjene revizije, što, kaže, jasno ukazuje na problem.
Iako se nepravilnosti i dalje uočavaju i na višem, entitetskom nivou stanje je, kaže Čeko, pak, mnogo bolje nego kad je počela kontrola trošenja budžetskog novca. O tome, kaže, svjedoči i to što je konsolidovani izvještaj budžeta, koji obuhvata i Vladu, ove godine po prvi put dobio `mišljenje sa rezervom`, što je najbolji rezultat otkad je, prije sedam godina, otvorena Glavna služba za reviziju javnog sektora.
NN: Nedavno ste objavili izvještaj o aktivnostima revizorske službe u ovoj godini. Kakvi su rezultati?
ČEKO: Tokom ove godine izvršili smo 46 revizija, s tim da se jedna od njih odnosi na reviziju učinka. Kad su u pitanju korisnici budžeta, od 25 kontrolisanih, njih sedam je dobilo pozitivnu ocjenu, pet negativnu i 14 mišljenje sa rezervom. Od ovih pet, tri su u suštini negativni - Poreska uprava, Ministarstvo saobraćaja i veza i Ministarstvo prosvjete. U nekim od njih, još tokom revizije smo posumnjali u nezakonitosti i zbog toga smo od nadležnih odmah zatražili da reaguju.
NN: Na što se to odnosi?
ČEKO: To se odnosi na Ministarstvo prosvjete, odnosno na slučaj Poljoprivredne škole u Banjaluci. Oni su imali obavezu da novac vrate u trezor, ali su ga sa žiro-računa sklonili kao avans na privatno preduzeće. Takođe, nadležne smo obavijestili o uočenim nepravilnostima u KPZ Istočno Sarajevo, vezanim za izgradnju stambene zgrade.
NN: Ima li povratnih informacija o sudbini tih prijava?
ČEKO: Ministarstva prosvjete i pravde obavijestila su me da su preduzeli sve što je u njihovoj moći. Ministarstvo prosvjete je od škole odmah zatražilo da se novac vrati, a Ministarstvo pravde je od nadležnih institucija zatražilo da istraže naše navode.
NN: Ima li pomaka u kontrolama budžetskih korisnika, s obzirom na negativna iskustva iz prošlosti?
ČEKO: Ove godine smo, po prvi put otkako Glavna služba postoji, dali `mišljenje sa rezervom` na konsolidovani izvještaj Vlade. Sve ove godine, taj izvještaj je uvijek bio negativan. To znači da se smanjuje broj negativnih izvještaja i da se preduzimaju mjere na poboljšanju stanja. Ipak, to nije zasluga samo aktuelne vlade, već i proteklih. Iz godine u godinu osjeća se poboljšanje. Kad je riječ o negativnim dijelovima izvještaja, u slučaju Vlade to se odnosi na Ministarstvo saobraćaja, zbog toga što nova zgrada Vlade nije bila uknjižena. U međuvremenu, ministar finansija je dao instrukciju i ta zgrada je uknjižena. Bez obzira na sve kritike koje su se mogle čuti na naš račun zbog ovog mišljenja, to praktično znači da je naša preporuka prihvaćena.
NN: Kad smo kod kritika, prije neki dan ste izjavili kako ste izloženi pritiscima. Od koga?
ČEKO: Služba i ja smo prozivani od strane nekih zvaničnika da smo radili tendenciozno. Takođe, u pojedinim novinama piše se, recimo, kako će se mijenjati Zakon o reviziji da bih se ja smijenio, a bilo je slučajeva kad su u toku same revizije našim ljudima govorili `vidjećemo mi šta ćemo sa vašim platama` i slično...
NN: Ko im je to govorio?
ČEKO: Ne bih sada izdvajao neke slučajeve, ali moji timovi za reviziju to bolje znaju.
NN: Je li Vam se događalo da, recimo, neki ministar od Vas traži da ublažite ili izbacite neke stvari iz izvještaja?
ČEKO: Nisam imao takvih slučajeva jer oni se, vjerovatno, ne usuđuju da traže tako nešto. Oni svoje primjedbe uglavnom daju pismeno, kad im pošaljemo preliminarni izvještaj. Ukoliko su primjedbe osnovane, mi ih uvijek prihvatamo, jer naš cilj i jeste da ukažemo na nepravilnosti kako se više ne bi ponavljale. To bi nam trebao biti obostrani cilj.
NN: Nedavno se kazali kako ne valjate ni vlasti ni opoziciji?
ČEKO: Kritike na naš račun stižu sa svih strana. Nekada nas hvale i jedni i drugi, a nekada svi zajedno kritikuju. Sve zavisi od toga uz koju stranu se Služba pokušava svrstati. Mi, međutim, nastojimo da radimo profesionalno i nezavisno. Ne radimo ni po čijem nalogu, već na osnovu našeg godišnjeg plana. Mnogi, pak, žele da se izvještaj kreira prema `nekim njihovim saznanjima`, što takođe predstavlja određenu vrstu pritiska.
NN: Kako komentarišete sve češće kritike koje na Vaš račun stižu iz nevladinog sektora?
ČEKO: I to je jedan vid pritiska. Na primjer, jedna nevladina organizacija tražila je od nas da izvršimo reviziju opštine Doboj, iako sam im lijepo rekao da imamo svoje unaprijed planirane zadatke koje moramo da obavimo. Inače, u toj opštini smo već obavili reviziju za prethodni period, ustanovili nepravilnosti i o tome obavijestili nadležne organe. Međutim, očigledno se ništa nije uradilo, pa sada opet traže reviziju.
NN: S obzirom na sedmogodišnje iskustvo rada u Službi, stičete li utisak da vaše izvještaje prime u stilu `Čeko napisao, i to je to`, bez dalje reakcije nadležnih?
ČEKO: Do sada smo obavili više od 330 revizija, a u više od 100 nadležne smo obavijestili o nepravilnostima. Nemam povratnih informacija iz tužilaštava šta se dešava sa tim predmetima, ali koliko vidim bilo je kazni na sudu, i to uglavnom uslovnih. Ne želim, ipak, da komentarišem rad sudova.
Opštine najslabija karika
NN: Da li slijede revizije novih opština?
ČEKO: Trenutno se radi revizija u šest opština. Ostalo nam je da odradimo još desetak manjih opština. Inače, do sada smo reviziji podvrgli 41 opštinu, a tokom ove godine objavili smo 17 takvih izvještaja. Nijedna od tih opština nije dobila pozitivnu ocjenu. To jasno ukazuje da su opštine suočene sa nefunkcionisanjem internih kontrola, nepoštivanjem zakona o budžetskom sistemu, trošenjem javnih sredstava...
NN: Jesu li oni najslabija karika među institucijama koje kontrolišete?
ČEKO: Jesu. Pretpostavljam da je situacija takva, zbog toga ranije nisu bili podvrgavani takvim kontrolama. Ipak, kad poredimo rezultate revizije opština u prošloj i ovoj godini, vidljivo da je i kod njih ostvaren određen pozitivni pomak.