BiH

Bošnjački sabor 1993. u Sarajevu: Mala država, ali muslimanska

Bošnjački sabor 1993. u Sarajevu: Mala država, ali muslimanska
Bošnjački sabor 1993. u Sarajevu: Mala država, ali muslimanska

SARAJEVO - Profesor emeritus na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muhamed Nezirović, koji je bio i ambasador BiH u Španiji, iznio je tokom rasprave na Bošnjačkom saboru 27. i 28. septembra 1993. godine u sarajevskom hotelu "Holiday Inn" nedvosmislen stav da Bošnjaci moraju krenuti u projekt stvaranja svoje nacionalne države!

S tim u vezi, smatrao je da Sabor treba prihvatiti mir koji bi podrazumijevao stvaranje tri etnički zasnovane republike i kasniju podjelu države.

- Slušajući komentare s posljednje Ženevske konferencije, da će se dozvoliti pojedinim članicama bosanske Unije da se kroz dvije godine odvoje od Unije, digla mi se perda pred očima. A digla mi se tako jer sam shvatio da je BiH na koncu one povijesne evolucije, koja je započela Francuskom revolucijom, u 18. stoljeću, i da se ona tek završava. A ta evolucija počela je stvaranjem nacionalnih država.

Svuda su stvorene nacionalne države, stvorena je Njemačka u krvi, stvorena je Italija u krvi, stvorene su balkanske države, nacionalne, male države, u krvi, ali ipak stvorene i evolucija se završava, u Evropi će se stvoriti svuda nacionalne države. To je ireverzibilan proces koji mi ne možemo zaustaviti - kazao je Nezirović, kako ga je citirao sarajevski magazin "Dani" u transkriptima objavljenim 2008. godine, a koji su u široj javnosti prošli manje-više nezapaženo.

Taj proces, kako je objašnjavao rahmetli Nezirović, pokušao se zaustaviti poslije Prvog svjetskog rata silama pobjednicama, kada su mislili da će od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca stvoriti posebnu zemlju koja će postati Srbija. No, slaba Srbija to nije uspjela, jer su ostali ovdje drugi narodi da žive. Usporeno je, dodao je on, komunizam kao pokret pokušao izgladiti razlike i stvoriti pojedine zemlje.

- I padom Berlinskog zida završava se ova evolucija stvaranja nacionalnih država u Evropi, htjeli mi ili ne htjeli. Sada se, poslije ovoga, težište prenosi na Rusiju i tamo će se stvoriti nacionalne države van evropskog procesa, tako da se završava zadnji dio Versaja. Mi vidimo - nestale su Češka i Slovačka, podijelile se u dvije federacije, nestala je stara Jugoslavija, dijeli se na nacionalne države. A sada se zapitajmo da li nacionalna država ima nešto loše, sama po sebi, ako bude naša muslimanska nacionalna država. Mislim da nema, jer mi ovdje, Muslimani - sad prvi put izvan mog običaja ne kažem Bošnjaci - mi smo ovdje muslimani ustvari cijelog jugoistočnog evropskog prostora. Među nama se nalaze i Paloši, Hiloši, Hadžiegrići i Udžvarlići, među nama se nalaze i Dalmatinci, i Hrvati, i Srbijanci, mi smo sublimirani u bosanskom narodu, sada stjerani na jedan mali prostor, ali prvi put naš prostor. To će biti naš prostor - uvjeren je bio Nezirović u ispravnost svog suda.

Pitao se znači li nešto velika zemlja. Jer, među arapskim zemljama najmanja zemlja, Liban, ima samo osam hiljada kvadratnih kilometara, a bila je snažnija od svih velikih arapskih zemalja s hiljadama kilometara.

- Dvadeset i dva odsto obradivog zemljišta! Pa, Švicarska nema toliko obradivog zemljišta, a to joj ne smeta. Ta nacionalna država ima više muslimana nego Albanija, koja je jedina muslimanska zemlja u Evropi, sa 75 posto stanovništva. A nama naša Časna Knjiga neće dozvoliti da gonimo druge. Neka žive i ti drugi s nama, jer mi smo naučili da živimo i da druge ne progonimo. Turska nije bila naša zemlja. Mi prvi put na ovim prostorima imamo šansu u koju smo gurnuti, ne našom voljom, da stvorimo našu nacionalnu državu. I neka ona takva i bude, jer mi ćemo tada imati i našu vojsku, koja će biti mala vojska, ali koja će biti izvanredno dobro naoružana, a takva vojska tada će svakako biti prijetnja onima koji će je napasti - zaključio je Nezirović.

Odgovarajući na slične stavove, profesor nacionalne istorije i režiser Bakir Tanović upozorio je sabornike da bez razmišljanja treba odbiti Ustavni sporazum Unije o podjeli Bosne "da ne bismo doživjeli sudbinu Granade".

- Njime se derogira suverenitet i cjelovitost naše zemlje, on je duboko nepravedan - kazao je Tanović.

Nemojmo izgubiti sve, Bosna će procvjetati

- Pitajmo se imamo li snage sada, kad nas je ostalo 800.000 u našoj Bosni, da se borimo sa 16 miliona ljudi koji su naši neprijatelji zakleti. Mislim da je nama predah neophodan. Ja mislim da će se pitati neki mogu li da ostanu u Bosni, ovdje, poslije toga kad ova Bosna, koja će nam ostati, procvjeta. Ne zaboravite, nemojmo da izgubimo sve. Arafat je sada, tek poslije toliko i toliko godina, dobio samo malo Jerihona i Gazu. Ja sam jučer u ulici Kralja Tomislava vidio Brojgelovu scenu iz srednjeg vijeka. Pored jednog kontejnera jeo je i pas i čovjek u istom položaju, zato razmislimo kad kažemo "za" i "protiv", i kod tih naših dušmana će radikalne snage da spadnu, onoga trenutka kad prestane rat. Zašto se jednom ne kladimo u mir? Ja glasam za mir - tvrdio je Nezirović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije