BANJALUKA - Pravoslavni vjernici, koji vrijeme računaju po starom, julijanskom kalendaru, danas proslavljaju Božić, najradosniji hrišćanski praznik.
"Božić je dan kada se slavi rođenje Hristovo i kada je duh malog Isusa, Bogomladenca, sveprisutan među ljudima, donoseći im mir i praštanje. Sam Božić je trodnevni praznik, a ako računamo i Badnji dan, kojim se završava zimski četrdesetodnevni post, onda je to četvorodnevna svetkovina okrenuta prvenstveno domu i porodici. U našem narodu proslavljanje ovog praznika je usklađeni spoj crkvenih, liturgijskih i folklornih običaja, koji svojom raznovrsnošću daju posebnu ljepotu ovim svečarskim danima", kaže Slaviša Topić, sveštenik Kobaške parohije u opštini Prnjavor.
Ističe da je Božić prvenstveno praznik djece, jer se na taj dan rodilo najljepše i najsvetije dijete u istoriji ljudskog roda, ali i praznik cijele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu.
Božić se dočekuje bdijenjem, a započinje unošenjem nenačete vode u kuću, te dočekivanjem položajnika, odnosno specijalnog gosta, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namjernik, koji pozdravlja domaćina i sve ukućane, čestita im praznik, odlazi do šporeta, otvara vrata na šporetu, džara vatru i govori zdravicu: "Koliko varnica toliko srećica, koliko varnica toliko parica, koliko varnica toliko u toru ovaca, koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca, koliko varnica toliko gusaka i piladi, a najviše zdravlja i veselja, amin, Bože daj!"
Topić je objasnio da položajnik simbolički predstavlja mudrace koji su pratili zvijezdu s istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje.
Domaćica poslije toga posluži položajnika i daruje ga nekim prikladnim poklonom, jer je on čovjek, koji na Božić, i za cijelu narednu godinu donosi sreću u kuću.
Božićna proslava nastavlja se odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom koji bi trebao biti što ranije.
"Dug je spisak narodnih običaja koji su vezani za ovaj veliki praznik, a razlikuju se od sela do sela, od mjesta do mjesta. Mnogo toga se očuvalo, ali se nažalost puno toga i izgubilo i zaboravilo. No, bitno je da se u svakom domu na sam Božić nađe mlada pšenica koja predstavlja radost života, česnica ili božićni kolač u kojem se nalazi novčić, svijeća i pečenica koja simboliše jagnje kojeg su pastiri donijeli na poklon Bogomladencu, a u ovim krajevima i sir, med i jabuka", ispričao je Topić.
Dodao je da se česnica nikada ne siječe već lomi, a za onoga koji nađe novčić vjeruje se da će biti sretan tokom cijele godine. Takođe je istakao da se na ovaj dan ne ide u posjete.
Božić se proslavlja od 354. godine
Iako ima pomena o praznovanju Hristovog rođenja još u ranom 4. vijeku naše ere, preciznih i pouzdanih podataka nema. Zbog toga se računa da je Božić, kao samostalni praznik posvećen rođenju Isusa Hrista, prvi put proslavljen u Rimu 354. godine. U Carigradu je Božić prvi put proslavljen 379. godine, u Kapadokiji 380, u Aleksandriji 432. godine.