LONDON - Velika Britanija lobirala je za daleko snažniju ulogu EU kada je riječ o BiH jer su smatrali da je situacija u ovoj zemlji prilično loša, navedeno je u depeši američke ambasade u Londonu poslatoj 28. oktobra 2008. godine.
U ovoj depeši, koja je objavljena na sajtu Vikiliks, navedeno je da će Velika Britanija iskoristiti prvi naredni sastanak Savjeta za opšta i spoljna pitanja EU (GAERC) da upozori na stanje u BiH.
"Velika Britanija se slaže sa američkim stanovištem da je politički progres u BiH ili potpuno stao ili ide u pogrešnom pravcu. Dejzi Organ, koja se nalazi na čelu tima za Bosnu pri britanskoj vladi, izjavila je da je Vlada Velike Britanije veoma zabrinuta nekonstruktivnom ulogom Rusije u PIC-u", stoji u depeši.
U depeši je dalje istaknuto da je Velika Britanija takođe zabrinuta jer smatra da je tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčak mogao daleko bolje da identifikuje probleme i predloži način kako da se krene naprijed.
O situaciji u BiH se govori i u depeši od 3. novembra 2008. godine gdje je navedeno da će Dejvid Miliband, tadašnji britanski ministar spoljnih poslova, staviti pitanje BiH na dnevni red sastanka GAERC-a, jer želi da naglasi "trend pogoršanja stanja u ovoj zemlji".
"Miliband takođe želi da naglasi i neophodnost ispunjavanja ciljeva i uslova (program 5+2), ali i da EU u potpunosti podrži rad OHR-a, jer Lajčak mora da zna da su Velika Britanija i SAD složni u vezi s koracima koje će on preduzeti u narednih nekoliko mjeseci", stoji u depeši.
O produbljenju etničkih podjela i pogoršanju stanja u BiH najkonkretnije se govori u depeši od 16. novembra 2009. godine, poslatoj nakon bilateralnog sastanka američkog ambasadora Mekeldaunija sa britanskim zvaničnicima. Na ovom sastanku o BiH uglavnom je govorio Metju Rajkroft, bivši ambasador Velike Britanije u Sarajevu, koji je rekao da je "vrlo zabrinut" zbog produbljenja etničke podjele, ali i prijetnje od novog sukoba u BiH.
On je dodao da Velika Britanija vjeruje da nije pravo vrijeme za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, iako mnoge evropske zemlje vrše pritisak za brzo zatvaranje OHR-a.
Ambasador Mekeldauni smatra da je rad i zalaganje Džima Stajnberga i Karla Bilta u BiH najbolji primjer kako SAD i EU mogu zajedno da sarađuju na pitanjima koja se tiču spoljne politike.
Tokom sastanka se govorilo i proširenju EU kao i izgledima da balkanske zemlje uđu u EU. Rajkroft je rekao da će se Velika Britanija zalagati za članstvo balkanskih zemalja u EU, iako je vidljivo da je usljed ekonomske krize stav u vezi sa primanjem novih članica promijenjen.
Sastanku sa američkim ambasadorom prisustvovao je i Mark Fransoa, ministar iz sjene iz redova Konzervativne partije, koji je takođe govorio o Bosni i Hercegovini.
"Fransoa je naglasio da je neophodno da se svi daleko više angažuju i suprotstave problematičnom razvoju događaja kako u BiH, tako i u Republici Srpskoj", stoji u depeši. On je naglasio da je stav njegove stranke da bude zadržana Kancelarija visokog predstavnika u BiH, te da bi EU trebalo da ima daleko pozitivniju ulogu u ovoj zemlji.
Svoje mišljenje o BiH iznijela je i Arminka Helić, savjetnica Vilijema Hejga, koja je dodala da bi bilo od velike pomoći da se Amerika više angažuje na Balkanu kako bi stvari krenule naprijed.