BANJALUKA - Broj plastičnih operacija u RS u 2008. godini povećao se za čak 60 odsto u odnosu na prethodnu godinu, potvrdili su u klinikama.
Stevo Martić, doktor plastične hirurgije iz Banjaluke, kazao je da je ovaj podatak posljedica prihvatanja trendova sa Zapada, gdje već odavno upražnjavaju ovaj vid uljepšavanja.
"Najčešće se radi uvećanje grudi, korekcija ušiju, nosa, usta, zatezanje lica i korekcija različitih dijelova tijela. Pacijenti koji se podvrgavaju plastičnim operacijama obično imaju velikih psihosocijalnih problema. Poslije operacije oni se vraćaju u normalan životni tok", izjavio je Martić.
On objašnjava da oporavak poslije operacije traje od sedam do 15 dana, te da sama operacija traje od jednog časa za manje, do pet časova za komplikovane operacije.
"Pacijenti koji dolaze na operacije imaju u prosjeku između 25 i 40 godina, ali nisu rijetki slučajevi kada se operišu osobe od 60-65 godina. Kada govorimo o riziku, postoji vrlo mala vjerovatnoća da se stanje pacijenta iskomplikuje. To se može ispoljiti jedino u vidu sporijeg zarastanja rana", naglašava Martić.
On dodaje da doktori redovno posjećuju sve međunarodne kurseve o plastičnoj hirurgiji kako bi u svakom momentu bili upoznati s novitetima, dostignućima i trendovima u ovoj oblasti.
"Na Zapadu je procentualno veći broj ljudi koji posjećuju plastičnog hirurga nego zubara", ističe Martić.
Prema njegovim riječima, u BiH dolazi sve veći broj stranaca koji se podvrgavaju estetskim zahvatima jer su, kako kaže, cijene puno povoljnije nego u zapadnim zemljama, gdje su ove operacije vrlo skupe.
Tako se u RS, prema Martićevim riječima, cijene plastičnih operacija kreću između 1.000 i 4.500 KM, u zavisnosti od veličine operacije i njene komplikovanosti. Među jeftinijim su operacije ušiju, a za najskuplje slove operacije korigovanja grudi.
Branka Knežević, po zanimanju fotomodel, uradila je plastičnu operaciju grudi i kaže da je jako zadovoljna rezultatima.
"Proces oporavka je jako bolan zbog ožiljaka i šavova, ali je poslije potpunog ozdravljenja rezultat operacije više nego pozitivan. Mislim da svaki čovjek koji je nezadovoljan svojim izgledom treba da se podvrgne plastičnoj operaciji", rekla je Kneževićeva.
U državnim bolnicama postoje klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, međutim, rijetko se rade estetski zahvati.
Prema njihovim podacima, broj rekonstruktivnih zahvata je daleko veći nego onih estetskih.
"Najčešće su to intervencije u vezi s tumorom kože i mekih tkiva, opekotine, povrede nastale u saobraćajnim udesima te ostali rekonstruktivni zahvati", rekao je Zoran Dimitrijević, načelnik hirurških disciplina u Kliničkom centru Banjaluka.
On je naglasio da su u rad Klinike za plastične i rekonstruktivne zahvate uključeni i drugi sektori kao što su Dermatologija, Onkologija, Patologija te Služba nuklearne medicine, koji su neophodni za pravilno funkcionisanje operacionih zahvata.