SARAJEVO - Živko Budimir, predsjednik FBiH, donio je odluku o imenovanju nedostajućih troje sudija Ustavnog suda FBiH, koja će, nakon što saglasnost na nju daju potpredsjednici FBiH, biti upućena Domu naroda Parlamenta FBiH na potvrdu.
Budimir je danas, saopštavajući odluku, kazao da ju je donio mimo svojih uvjerenja i da je bio izložen medijskom pritisku pod kojim su, tvrdi, podlegle i strane diplomate.
"Stavljati meni na teret blokadu Ustavnog suda, a da ja nemam mogućnost izvršiti provjere kandidata, na taj način neko doživljava ulogu predsjednika FBiH kao protočni bojler. Ona to nije", dodao je Budimir.
Rekao je da je odluku donio i pod uticajem okolnosti koje su stvorene jer potpredsjednici FBiH Mirsad Kebo i Svetozar Pudarić nisu spremni podržati drugog kandidata iz reda bošnjačkog naroda osim Šahbaza Džihanovića. Istakao je i da njegova odluka o imenovanju Džihanovića, Dragice Dragičević i Mladena Srdića za sudije nije bila u dogovoru niti sa jednom strankom.
Popuna Ustavnog suda sa troje sudija čeka se od 2008. Bez ovoga ne može da radi Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na koje čeka i odluka Parlamenta FBiH o izglasavanju nepovjerenja Vladi FBiH. Sada ova odluka ne može da stupi na snagu.
Budimir je podsjetio da je, nakon što je Kebo predložio Džihanovića umjesto Izmira Hadžiavdića, zatražio dodatne provjere novog kandidata, a odgovorima nadležnih institucija od kojih je tražio provjere nije bio zadovoljan. Dodao je da je zbog odgovora kakve je dobio i uskraćivanja informacija doveden u poziciju da mu je onemogućeno raspolagati svim činjenicama važnim za donošenje odluke.
"Kao legalista, a u svrhu razuvjeravanja cjelokupne javnosti da ove provjere nisu sa svrhom blokiranja funkcioniranja institucija, već upravo suprotno, doveden sam u poziciju da mimo svojih uvjerenja u daljnu proceduru uputim odluku o imenovanju Džihanovića u Ustavni sud FBiH", rekao je Budimir.
Budimir je provjere tražio od Tužilaštva BiH i Ministarstva civilnih poslova BiH nakon što je primio pismo sa izvještajem državne komisije kao prilogom, koja je utvrdila da je Džihanović "protivno zakonskim propisima i zlorabeći poziciju generalnog konzula BiH u Minhenu, izdavao državljanstva BiH stranim državljanima, a koja su oduzeta".
"Tužiteljstvo BiH je na upit Ureda predsjednika odgovorilo da nije pokrenulo istragu jer je nastupila zastara. Od relevantnih institucija zatražena je informacija o razlozima oduzimanja državljanstava. Odgovori nisu bili u svrhu razjašnjenja tih okolnosti i moj je dojam da su za cilj imali samo ispuniti formu. Ministarstvo sigurnosti BiH do danas nije dostavilo odgovor na upit o djelovanju osoba sa spornim državljanstvom", kazao je Budimir.
Napomenuo je da je ova činjenica u vezi sa Džihanovićevim djelovanjem bila poznata Džihanovićevoj i stranci koja ga je postavila za konzula, ali je bila zanemarivana i prikrivana i nije bila prepreka za izbor Džihanovića za sudiju Suda BiH. Posebno zanimljivim smatra i da na to nisu reagovali predstavnici drugih naroda. Naveo je i da su prošli mjesec potpredsjednici FBiH uskratili saglasnost na odluku o imenovanju Hadžiavdića uz obrazloženje da je kandidat SDA, a da njemu nije jasno kako za Hadžiavdića, koji je sekretar Doma naroda, njegova politička opredijeljenost nije prepreka da bude državni službenik, a jeste prepreka za Ustavni sud.
Stav SDA
Odluka o tome da li će delegati iz SDA pokrenuti pitanje za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u slučaju izbora troje sudija Ustavnog suda biće donesena na sjednici Doma naroda posvećenoj imenovanju sudija.
Kazao je ovo juče Ismet Osmanović, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
"Smatram da Budimir nije trebalo da podlegne pritisku. Brzina ne treba da ide na štetu kvaliteta kandidata", dodao je Osmanović.