ZAGREB - Predsjednik Upravnog odbora Matice srpske u Dubrovniku Milorad Buha izjavio je da je filologija pokazala da Hrvati govore srpskim jezikom, što je argumentovao brojnim istorijskim podacima.
"Stanovnici Vukovara, koji se iz petnih žila trude da zabrane službenu upotrebu srpskog jezika i pisma u tom gradu, sigurno nisu čuli da je još u 19. vijeku kolonijalna Austrougarska izbacila hrvatski jezik iz književne i službene upotrebe", istakao je Buha.
Prema njegovim riječima, treba poći od tri nesumnjive činjenice u filološkoj nauci - srpski jezik je službeni i književni jezik u Hrvatskoj; Austrougarska je izbacila hrvatski jezik iz upotrebe, proglašavajući ga nenaučnim kajkavskim dijalektom; srpski jezik ima dva dijalekta - štokavski i čakavski (koji se danas govore u najvećem dijelu Hrvatske), pišu Vesti onlajn.
"O tome je Ruska akademija nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu objavila naučni rad akademika Aleksandra Belića 1905. godine, u kojem je naglasio kako je polemika s hrvatskom stranom bez ova tri naučna polazišta uzaludna i nenaučna", naglasio je Buha.
Buhina izjava izazvala je veliku pometnju u hrvatskim medijima i u hrvatskoj javnosti.
Milorad Buha je još 2011. godine, tokom jedne od Skupština Republike Srpske Krajine, sa poslanikom Nikolom Žutićem ukazao na to da su "Hrvati preuzeli za službenu upotrebu srpski jezik, a svog jezika su se odrekli - prozvavši ga kajkavskim dijalektom", saopštile su Vlada i Skupština Republike Srpske Krajine u izgnanstvu.
On je tada istakao da je hrvatska filologija, uz odobrenje srpske, u posljednja dva vijeka neke dijalekte srpskog jezika proglasila za hrvatske. Među njima je i čakavski dijalekt, kojim su Srbi govorili u Istri, na ostrvima Jadranskog mora i u priobalnom dijelu Dalmacije.
Žutić i Buha su tada uputili kritiku Vladi Srbije, Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Srpskoj matici u Novom Sadu, univerzitetima i naučnim institutima u Srbiji - što zanemaruju "ovako strahovito otimanje srpske kulturne baštine".