SARAJEVO - Predmet o prijavi korupcije u Službi za zajedničke poslove institucija BiH je u fazi razmatranja i glavni tužitelj je odredio da ovaj predmet bude prioritetan.
Ovo je "Nezavisnim" juče potvrdio Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, na pitanje da li je otvorena istraga u vezi s teškim optužbama za korupcijsku hobotnicu u institucijama BiH, kojom se, kako je istaknuto u anonimnoj prijavi, godinama rukovodi iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH.
Naime, već nekoliko sedmica traju intenzivne provjere Vladinih agencija po anonimnim prijavama Grupe za podršku prava i pravde institucija BiH, koja je za korupciju teško optužila dugogodišnju direktoricu ove službe Melihu Jahjaefendić i Dragana Brkovića, jednog od njena dva zamjenika, kao i još nekolicinu funkcionera, uključujući Nevena Akšamiju, direktora ADS-a, i Zvonimira Kutlešu, generalnog sekretara Vijeća ministara BiH.
Cijela afera je izbila upravo u vrijeme kada Jahjaefendićeva i Brković za sebe, a uz pomoć političke zaleđine, pokušavaju izdejstvovati i treći mandat, iako za to nemaju zakonsko uporište, pa je tim prije cijela ova priča pod posebnim povećalom javnosti i nevladinog sektora.
Iz Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) juče nam je potvrđeno da su primili naredbu Tužilaštva "za vršenje određenih provjera u konkretnom slučaju".
"Postupanje po naredbi Tužilaštva BiH je u toku, a po okončanju svih aktivnosti SIPA će Tužilaštvu dostaviti odgovarajući izvještaj", izjavila je Kristina Jozić, portparol SIPA, odgovarajući na naš upit.
"Nezavisne" su u međuvremenu uspjele doći i do novih dokumenata koji potvrđuju mnoge izrečene navode i sumnje u korupciju.
Naime, vrijedi podsjetiti da je Grupa poseban akcenat stavila na teške zloupotrebe javnih nabavki, navodeći da isti ljudi, "KV konobari i blagajnice sa kupljenim školama, uz pokroviteljstvo direktorice godinama krčme javna dobra: zemljišta, opremu, naftu, građevine...".
Prema dokumentima do kojih smo došli, još od 2006. nekolicina službenika, poput izvjesne Luce Zečević, je u Komisiji za javne nabavke, dakle punih 10 godina. Slučajnost ili ne, ali upravo je 2006. Jahjaefendićeva prvi put imenovana na čelo ove službe, u koju su kasnije primljene stotine ljudi, čak i neki članovi porodica pojedinih sudija i tužilaca (!), o čemu smo već pisali.
"Simptomatično je da ista ekipa na tenderima odabire iste dobavljače. A direktorica je kupila stan u Neumu u vrijeme prvog mandata, renovirala kuću na Kovačima, renovirala vikendicu u Rakovici, naravno sve radove na nekretninama uvažene gospođe obavljali su radnici-majstori Službe za zajedničke poslove institucija BiH, na dobrovoljnoj osnovi, u toku radnog vremena", navela je Grupa u svojoj prijavi agencijama za provođenje zakona.
Također, iz dokumenata je uočljivo i odvijanje čudnih "procesa" u pogledu odabira dobavljača na nabavkama, budući da se znalo dešavati da, primjera radi, jedan sastav komisije ocjenjuje ponude, a dobavljača odabire komisija u izmijenjenom sastavu.
Postoje i indicije da su pojedini članovi komisija za nabavke finansijski stimulirani "za dobro obavljene poslove", potpuno legalnim putem, a uplate su vršene putem Ministarstva finansija i trezora BiH.
Tako je, prema zvaničnim podacima, Služba u 2015. isplatila čak oko 72.200 KM na ime stimulacija, koje su se kretale u rasponu od 95 pa do čak 540 KM!
"Stimulacije su isplaćene za 314 ljudi", potvrđeno je u Ministarstvu finansija.
Ono čega nema u zvaničnoj formi, a što više nije javna tajna, jeste da su stimulacije, osim (zasluženo) čistačicama i konobarima, koji često ostaju nakon radnog vremena, isplaćivane i mnogima iz dijela administracije vjernim Jahjaefendićevoj.
Sve ovo vrijeme aferu pomno prati i Agencija za prevenciju korupcije BiH, ombudsmani BiH za ljudska prava, nevladin sektor, itd.
Tako Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže "Account", ističe da ova organizacija zagovara certifikaciju članova komisija za nabavke.
"Ukoliko se ispostavi da su ti ljudi učestvovali u nepravilnostima, prvo moraju krivično odgovarati, a onda i biti izbačeni iz tog procesa. Ovim sadašnjim mutnim i lošim zakonom može raditi ko šta hoće", zaključuje Karić.
Istražiti način reimenovanja i rotacija
Ombudsmani BiH za ljudska prava nedavno su od Vijeća ministara zatražili da zauzme stav po pitanju "neusaglašenosti u pogledu ukupne dužine angažmana na jednom radnom mjestu u institucijama BiH, uključujući i rotacije". Oni su reagirali nakon prijave Grupe i upozorenja na pokušaje reimenovanja Jahjaefendićeve i Brkovića, koji nastoje izdejstvovati po treći mandat, iako po zakonu mogu najviše 10 godina (dva mandata) obnašati ove dužnosti.