BANJALUKA - Odluka o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije na referendumu, koji je planiran za 23. jun, mogla bi imati posljedice ne samo na Evropu, već i na BiH.
Novog evropskog pristupa prema BiH ne bi bilo da Velika Britanija i Njemačka nisu donijele inicijativu kojom je, de fakto, dotadašnja evropska politika komesara Štefana Filea iz Brisela preseljena u Berlin i London.
Iako je novi pristup formalno usvojen na Savjetu EU 15. decembra 2014. godine, pokretačka snaga inicijative bile su, a neki bi rekli i ostale, upravo te dvije zemlje. Upućeni sagovornik nam je objasnio da je ta inicijativa začeta u martu ili aprilu 2014. godine kao dio šireg konteksta - pokušaja važnih i uticajnih krugova u obje zemlje da se nezadovoljstvo dijela Britanaca članstvom u EU pretoči u set konkretnih politika, koji bi uvjerili i jedne i druge da obje zemlje više mogu profitirati ako ostanu u evropskom bloku.
Ukoliko Britanija izađe iz EU, naš diplomatski sagovornik ocjenjuje da to neće značiti kraj evropske inicijative za BiH, s obzirom na to da je ona sada usvojena kao zvanična evropska politika iza koje stoje i Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, i, posredno, SAD, ali da bi to moglo poslati loš signal evroskepticima unutar same BiH.
Na primjer, iako je Vlada RS opredijeljena za evropske integracije, iz izjava zvaničnika dalo se naslutiti da bi RS mogla svoje odluke u budućnosti donositi na osnovu rezultata samog referenduma. Posebno se ističe da bi, čak i ako bi Britanija ostala u EU, činjenica da je Britanija dobila ustupke od ostatka EU mogla značiti da bi i BiH mogla barem pokušati izdejstvovati neke ustupke za sebe, recimo u kontekstu spora s Hrvatskom u vezi s tradicionalnom trgovinom i eventualnih kasnijih zahtjeva za izmjenom Ustava.
Iako je teško očekivati da bi BiH, a kamoli RS, mogla izdejstvovati ustupke od EU, odbijanje ustupaka od strane EU moglo bi pojačati evroskepticizam, posebno ako traženi ustupci budu osjetljivi.
Britanije vjerovatno ne izlazi iz EU
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, ocjenjuje da Britanija vjerovatno neće izaći iz EU jer su obostrani interesi suviše vezani.
"Što se tiče najava o mogućim ustupcima prema BiH, mislim da je to potpuno nerealno. Ne može se BiH porediti sa Britanijom", smatra on.
Tanja Topić, analitičar iz Banjaluke, smatra da opasnost za evropsku ideju u BiH postoji na dva kolosijeka - s jedne strane domaći političari koriste neke procese unutar EU, poput britanskog referenduma, da pojačaju evroskepticizam kod stanovništva, a da, sa druge strane, sama EU s problemima u vezi s migrantima i najavama referenduma ne doprinosi dovoljno da se evroskepticizam umanji.
"Osim toga, ako želimo biti članica evropskog kluba, onda treba da shvatimo da moramo ispuniti uslove koji se postavljaju, a ne uslovljavati Evropu. Nije isto Britanija koja je velika zemlja i članica EU i mi koji tek želimo postati članica", kaže Topićeva.
Napuštanje EU bilo bi štetno i za Britaniju i za Njemačku
Inače, nije nikakva tajna da sve analize pokazuju da bi i Njemačka i Britanija imale štetu ukoliko bi došlo do britanskog izlaska iz EU. I podaci Ministarstva spoljnih poslova Njemačke pokazuju da je Britanija drugi najvažniji trgovinski partner Njemačke, a Njemačkoj Britanija četvrti, s ukupnom robnom razmjenom od oko 150 milijardi evra na godišnjem nivou. Osim toga, mnogi smatraju da bi NATO, UN, G7 i G20 teže funkcionisali bez dobre saradnje dvije zemlje koja se, zasad, najbolje manifestuje kroz evropske institucije.
Smatra se da bi najveća opasnost za Britaniju bila opasnost gubitka jedinstvenog evropskog tržišta, a za EU i Njemačku spoljnopolitičkog uticaja kroz diplomatsku mrežu i kontakte koje ima Britanija sa bivšim kolonijama. Takođe, Britanija bi se izlaskom iz EU mogla raspasti s obzirom na to da su Škoti upozorili da bi u tom slučaju organizovali referendum o ostanku u EU i raskidanju saveza s Engleskom.