TOMISLAVGRAD - Vran je jedna od onih čarobnih planina u Bosni i Hercegovini koja oduševljava izgledom i mističnom aurom koja je obavija.
Smještena na području općine Tomislavgrad, uzdiže se između planinskih masiva Čvrsnice i Ljubuše, a njeni vrhovi i obronci dominiraju krajolikom iznad Duvanjskog i Dugog polja, koje krasi i čarobno Blidinjsko jezero. Sama planina ima oblik čunja, njene strane su ravne i pločaste, a u unutrašnjosti sa zatiču ravne i okomite stijene.
Vran ima četiri vrha viša od 2.000 metara, a najviši je Veliki Vran, čija nadmorska visina iznosi 2.074 metra. Planina je okovana kamenom, čine je vapnenac i dolomit, pa je vegetacija veoma oskudna.
U nižim dijelovima rastu bjelogorične i crnogorične šume, dok su viši predjeli obrasli klekom i munikom, patuljastim kulturama koje su prilagođene da rastu i opstaju u teškim i oskudnim uslovima.
Vran je pun vrtača, udolina i plesana, što je lokalni naziv za koso položene zaravni koja su se smjestile u visinskom dijelu planine. Premrežen je brojnim planinarskim stazama, više ili manje zahtjevnim, pa je mjesto koje planinari rado i često posjećuju.
"Za sve koji žele da posjete ovu planinu jako je važno da poštuju i slijede markacijske oznake, kako se ne bi izgubili. Posebno je teško ako zabasate u gusto obraslu kleku, jer se njene grane prosto obavijaju oko nogu i onemogućavaju kretanje. Također, planina krije i druge opasnosti, a to nisu u tolikoj mjeri divlje životinje poput medvjeda ili vuka, već brojne duboke vrtače i jame koje mogu biti neprimjetne, posebno u zimskom periodu", kaže Mirsad Sedić, planinar koji često posjećuje ovu planinu.
U svim godišnjim dobima Vran posjeduje osobene draži, ali ono što ga karakteriše jeste da se nalazi u središtu ruže vjetrova, pa su dani bez jakog vjetra prava rijetkost. Sa vrha Veliki Vran, koji je obilježen gomilom naslaganog kamenja i planinarskim oznakama, prostire se veličanstven pogled na dinarske vijence planina koji se prostiru dokle ljudsko oko doseže. S ovoga mjesta vide se već pomenuto Blidinjsko, ali i Ramsko i Buško jezero. Ime planinske ljepotice povezuje se s njenim tamnim izgledom kada se gleda iz nizinskih predjela, dok pastirske priče govore o tome da je ime dobila po jatima vrana koje nastanjuju niže predjele.
Brojni mitovi i legende obavijaju Vran planinu, a u dalekoj prošlosti njena njedra bila su sigurno utočište za hajduke i uskoke. Često se vezuje za nadaleko poznatog hajduka Mijata Tomića, istorijsku ličnost koja se u 17. vijeku borila protiv osmanske vlasti. Prema narodnoj predaji, Vran, Čvrsnica i okolne planine bile su sigurno skrovište za njegovu družinu koja je brojala 33 odabrana hajduka.
Također, još jedna od legendi povezana s Vranom jeste i ona o Divi Grabovčevoj. Diva je bila pastirica izvanredne ljepote u koju se zaljubio mladi beg koju ju je htio imati za ženu.
Ona je to odbila i pobjegla u planinu, ali ju je beg sa svojom pratnjom pronašao i usmrtio. Njeno tijelo je pokopano na Vran planini, a od tog vremena djevojčin grob postao je mjesto gdje dolaze brojni hodočasnici i iskazuju joj počast. Za istinske planinare i zaljubljenike u planinarstvo, Vran je zaista planina koju vrijedi posjetiti i uživati u brojnim čarima koje nudi.