BANJALUKA - Afera "Agrobanka" u Srbiji ima svoj kriminalni krak i u Republici Srpskoj i trebalo bi da bude istražen od nadležnih institucija, tvrdi predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić.
On u izjavi Feni podsjeća da je bivši direktor Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske Milenko Pavlović, 25. maja prošle godine, u prisustvu premijera RS Aleksandra Džombića, potpisao u Banjaluci s tadašnjim predsjednikom Izvršnog odbora "Agrobanke" Srbije Dušanom Antonićem, uhapšenim prije dva dana, Ugovor o osnivanju Agrobanke Banjaluka za njeno djelovanje na prostoru Republike Srpske.
Osnivački kapital te banke u Republici Srpskoj iznosio je 20 miliona KM, u kojem je udio IRB RS 20 posto ili četiri miliona KM, a Agrobanke Beograd 80 posto i trebalo je da uloži 16 miliona KM.
"Taj ugovor je potpisan, a koliko mi je poznato dio sredstava od Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je i uplaćen, a istovremeno je postavljen direktor te banke u Republici Srpskoj, Aleksandar Ljuboja, koji je 'sasvim slučajno pašanac Aleksandra Džombića'", kazao je Čavić.
Bivši predsjednik Izvršnog odbora "Agrobanke" Srbije Dušan Antonić i još sedmorica osumnjičenih za malverzacije, kako se procjenjuje "teške" oko 300 miliona evra, u toj finansijskoj instituciji, uhapšeni su prije dva dana, u zajedničkoj akciji MUP-a i Tužilaštva za organizovani kriminal u Srbiji.
Prije nepuna dva mjeseca predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić izjavio da je za nastavak investicionog projekta "Agrobanke" u Republici Srpskoj potrebno nekoliko meseci da se provede postupak njene dokapitalizacije, koju će raditi Vlada Srbije.
Džombić je tada uvjeravao javnost da je u "Agrobanci" u toku restrukturiranje rukovodstva, nakon čega je potrebno obezbijediti saglasnost Narodne banke Srbije za investiranje u inostranstvu.
Istovremeno, u Srbiji je već bila otvorena afera "Agrobanka", a prije dva dana su počela i saslušanja nakon hapšenja njenog bivšeg rukovodstva kojem je određen pritvor.
Interesatno je, zapaža Čavić, još nešto u vezi s ovom bankom u Republici Srpskoj.
"Po Banjaluci se priča da je upravo Aleksandar Ljuboja bio ključni igrač u povezivanju većinskog vlasnika banjalučke Fabrike duvana Nebojše Antonića i predsjednika Vlade RS Aleksandra Džombića, u traženju rješenja za tu fabriku. Nebojša Antonić je, da posjetim, upravo zbog utaje poreza hapšen. Da li je koencidencija ili ne, ali Antonić se preziva i uhapšeni Izvršni direktor 'Agrobanke' u Srbiji. I uhapšen je na graničnom prijelazu na izlasku iz Republike Srpske. Sve to može da bude indikativno, ali i ne mora. Ali, očito je da bi krak afere 'Agrobanke' u Srbiji trebalo da bude istražen u RS od nadležnih institucija", kaže predsjednik Demokratske partije.
Navodi da ovo nije jedina afera u kojoj se spominje i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, te podsjeća na još neke, kako kaže, slučajeve koji su podjednako "živi".
"To što se dogodilo s 'Agrobankom' u Srbiji je samo jedan krak koji posebno sada ukazuje na sve spekulativne poslove koji se tiču ulaganja Investiciono-razvojne banke Republike Srpske u bankarske poslove", smatra Čavić i podsjeća na sredstva koja su preko Investiciono-razvojne banke Republike Srpske ulagana iako su postojala upozorenja da se radi o rizičnim plasmanima.
"Investiciono-razvojna banka Republike Srpske je upravo u vrijeme dok je direktor bio Milenko Pavlović, a poznato je da je on dao ostavku, očigledno svjestan šta je sve radio, izvršila i dokapitalizaciju Bobar banke, Gavrila Bobara, poslanika SNSD-a u Skupštini RS. Znači, Vlada RS je, preko Investiciono-razvojne banke RS, dokapitalizovala Bobar banku sa šest miliona KM i postala akcionar te banke s 20 posto akcija. Zatim je Vlada RS, opet preko IRB-a, izvršila i dokapitalizaciju Balkan investment banke s pet miliona KM i postala suvlasnik te banke s učešćem u kapitalu od 14 procenata. To nije bilo dovoljno kada je u pitanju ta banka, pa je, između ostalog, dat novac preko IRB-a od nekoliko miliona KM i za emitovane obveznice Balkan investment banke. Zna se da je u posljednjih nekoliko godina tu banku napustio gotovo kompletan menadžment, a vlasnik ove banke je Ukio grupa, koja je vlasnik i Tvornice glinice 'Birač'. Nema nikakvih dilema da je vlasnik 'Birča' i Ukio grupe Vladimir Romanov u direktnim vezama s vrhom SNSD-a", navodi Čavić.
Jedan broj ljudi koji su napustili Balkan inveticionu banku je, kaže, bio šokiran da je ta banka, i pored Agencije za bankarstvo Republike Srpske, koja kontroliše rad svih banka, "dislocirala depozite, i to preko stotinu miliona KM, depozitara u inostrane banke".
Time je, pojašnjava, tuđi kapital ta banka prebacila u ino-banke.
"Znači, ne svog kapitala, već kapitala koji je stvoren na temelju depozitara Balkan investment banke, a među tim depozitarima je i Vlada Republike Srpske i njene institucije. Ta banka je bez ikakvog utvrđivanja rizičnosti plasmana plasirala svoja sredstva mimo uobičajenih procedura povezanim pravnim osobama, koje su takođe u sastavu Ukio grupe", dodaje Čavić.
Podsjeća i da je Investiciono-razvojna banka RS izvršila i dokupitalizaciju "Aura osiguranja" iz Gradiške, iako je u stoprocentnom privatnom vlasništvu, "opet ljudi u prijateljstvu i srodstvu s vrhom režima u Republici Srpskoj".
Dodaje i da je Investiciono-razvojna banka RS za 15 miliona KM otkupila i obveznice Robne kuće "Boska" Banjaluka, vlasnika beogradske "Zekstre" Dragana Đurića, koji je s "Delta holdingom" Miroslava Miškovića u konzorciju kupio tu robnu kuću.
"Zekstra" je, u međuvremenu, "iskupila" udio "Delte" i sada je stoprocentni vlasnik "Boske", a Investiciono-razvojna banka RS je otkupila emitovane obveznice "Boske" iako je Odjeljenje za procjenu rizika utvrdio da postoji rizik takvog dugoročnog plasmana sredstava otkupom obveznica te robne kuće.
Ima, kaže Čavić, još takvih slučajeva rada Investiciono-razvojna banka RS a te podjeća da je u više navrta u Narodnoj skupštini kao poslanik ukazivao da je Investiciono-razvojna banka RS "mjesto u kojem se dešavaju 'čuda neviđena'".
On podjeća da se u posljednje vrijeme Investiciono-razvojna banka RS susreće i s problemom da "brojni komitetni koji su dobili kredite preko komercijalnih banaka, po isteku grejs perioda, ne izmiruju svoje obaveze".
"Tu se radi i o firmama čiji su vlasnici srodnici i osobe najbliže vrhu režima u Republici Srpskoj i Investiciono-razvojna banka RS zadnjih mjeseci uveliko tim klijentima produžava grejs period. Znači, neko je imao grejs period dvije i sada je ponovo dobio tri godine odgode vraćanja kredita, jer ne izmiruje svoje obaveze. Dovodi banke, preko kojih je izvršen plasman, u probleme i oni sada te kredite svrstavaju u kategoriju rizičnih", navodi Čavić.
Zaključuje da Investiciono-razvojna banka RS, čiji je osnivač Republika Srspka, umjesto da u tom entitetu bude određena vrsta pokretačke energije za razvoj, "postala je ustvari spekulativna firma koja sigurno ide u krajnje opasnu situaciju".
On za Fenu na kraju ističe i da očigledno postoje "specijalni i paraleni odnosi onih koji se bave mutnim radnjama s obje strane Drine", ali to nema veze i ne treba svrstavati s legitimnim odnosima predviđenim Sporazumom o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije.