Nijedna opština u Republici Srpskoj, od osnivanja Glavne službe za reviziju, nije dobila pozitivno mišljenje o upravljanju finansijama, kazao je Boško Čeko, glavni revizor RS.
Sve lokalne uprave, upozorio je Čeko, kubure sa internim kontrolama, neplanski troše pare iz budžeta i, skoro po pravilu, izbjegavaju Zakon o javnim nabavkama BiH. Tako se, nerijetko, kaže Čeko, desi da međunarodni tender proture po lokalnim uslovima, izgube velike pare propuštajući da ulože u opštinske potencijale, sklapaju štetne ugovore...
`Ima tu i neznanja administracije, ali i zaista ozbiljnih propusta i nezakonitosti, predmeta za MUP i tužilaštvo`, upozorio je Čeko.
NN: Lokalne uprave, prema vašim nalazima, vrlo loše posluju. O čemu se zaista radi - malverzacijama, neznanju ili nečemu trećem?
ČEKO: Od 32 opštine, koje smo analizirali u posljednjih pet godina, 23 opštine su dobile negativno mišljenje, a svega ih je devet s rezervom.
Kod negativnih izvještaja greške se prvenstveno ponavljaju jer ne funkcionišu interne kontrole. Osim toga, vrlo sporno je i što su pojedine opštine razvodnile glavnu budžetsku knjigu na pet, što je apsurdno. Evidentiraju se nepotpune transakcije, knjiže se nepouzdani dokumenti i na taj način zamagljuju sliku poslovanja i trošenja. U većini opština se ne radi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Najčešće se vrše nabavke mimo tih procedura, ne poštuje se odredba da moraju imati najmanje tri ponude... Neke opštine su morale da objave i međunarodni tender, a oni to ne urade i ponašaju se kao da je u stvari riječ o lokalnom tenderu.
Ne smije se dešavati da bude donesena odluka o izvršenju budžeta, a nakon mjesec dana da bude usvojen budžet. Kako je to moguće?! Nerijetko je to stvar i neznanja, ali i manipulacija, čime se moraju pozabaviti MUP i tužilaštvo.
U Trebinju, Foči, Sokocu, Laktašima, Mrkonjić Gradu, Banjaluci i Novom Gradu slika je nešto drugačija i bolja.
NN: Konkretno, šta su istražni organi uradili u vezi s vašim nalazima kada je riječ o lokalnim upravama?
ČEKO: Evo, recimo, po našim izvještajima pokrenut je postupak u opštini Bijeljina, Lopare, kao i u opštini Gacko. Ima i drugih opština koje su u razmatranju u tužilaštvu i oni će da ocijene stanje. Mi kvalifikaciju djela ne dajemo, ali kažemo koji je to propust. Ako opština ne ulaže sredstva u neke objekte i nenamjenski ih troši, očito je da se radi o nesavjesnom poslovanju. Na primjer, opština Srebrenica nije evidentirala donacije i prijavila Ministarstvu ekonomskih odnosa i koordinacije RS. Postavlja se pitanje zašto to nisu uradili. To se može kvalifikovati i kao neznanje, ali je svaka donacija morala biti evidentirana i prijavljena resornom ministarstvu. Srebrenica ima i prihode od šuma, što je značajno za tako nerazvijenu opštinu, ali ih nisu uknjižili, evidentirali i naplatili.
NN: Znači, ima kriminalnih radnji u opštinama?
ČEKO: Nama je vrlo teško to definisati s obzirom da za kriminalne radnje morate biti pravnik. Međutim, mi ukažemo na neke sumnje i na nadležnim institucijama je da to i utvrde. Recimo, ako imate slučaj da opština daje pozajmice privatnom preduzeću i da se one ne vraćaju, neko će morati da traži odgovornost zašto su davane te pozajmice. Ili drugi primjer, recimo, sa sportskom salom u opštini Kneževo. Ona treba da služi u svrhu korištenja te opštine za omladinu, za đake, a ta sala je izgubljena sudskom presudom i otišla po nikakvoj cijeni. Normalno je da će neko to da ispituje, molim vas, da vidimo da li ste radili po zakonu. Osim toga, u više opština smo imali situaciju da načelnik samovoljno donosi odluku o platama, što je nezakonito, jer o tome odlučuje Skupština opštine.
NN: Zbog takvih i sličnih stvari, čim objavite izvještaj, lokalni parlament pokrene smjenu načelnika. Smatrate li to logičnim potezom?
ČEKO: Bio sam u mnogim opštinama kad se razmatra izvještaj. Prije svega, mislim da SO ima pravo da komentariše izvještaj revizije i traži odgovornost zbog odstupanja - kriminalnu, materijalnu ili discplinsku. Ipak, načelnik je taj koji polaže račune. Ali, mislim da se nekada i zloupotrebljava izvještaj, jer ima grešaka i odstupanja gdje se svi moraju uključiti u njihovo otklanjanje i one ne mogu biti stvar samo jednog čovjeka. Kod jedne opštine sam stekao utisak da su se pripremili da smijene načelnika jer nema podršku skupštinske većine i oni su jedva dočekali izvještaj da ga maknu. Ali, da nije bilo izvještaja, smislili bi nešto drugo.
Rad institucija
NN: Kako komentarišete rad predsjednika RS, parlamenta i Vijeća naroda RS?
ČEKO: Ponavljaju se iste greške iz ranijih izvještaja. Radi se o najodgovornijima u RS i građani očekuju da kod njih bude sve po propisu i najbolje. Međutim, revizija je konstatovala da to nije tako i moraju se korigovati. Revizori nemaju ništa protiv stimulacija, ali traže da se jasno definiše šta su to `otežani uslovi i najsloženiji poslovi` i da ih ne mogu naplaćivati svi. Mora se znati ko prima stimulaciju. Neko ko može da obezbijedi u budžetu sredstva i da ih koristi, dok drugi ne mogu da naplate ni minuli rad, regres ili topli obrok.