BANJALUKA - Parlamenti u BiH i pravosudni organi glavni su krivci što se sistemska korupcija i sistemske nepravilnosti koje se pojavljuju iz godine u godinu ne ispravljaju, a zakoni svjesno ostavljaju nedorečeni ili loši.
Ovo je zaključak pravnih stručnjaka i politologa koji su komentarisali za "Nezavisne" kako je moguće da revizorske službe u BiH godinama ukazuju na iste nedostatke i pronevjere, a niko ništa ne čini da se one isprave.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši sudija i tužilac, ističe da svi znaju šta su ključni problemi, ali niko ne želi da ih ispravi. Recimo, on navodi primjer loših zakonskih rješenja po kojima revizori u BiH u tužilaštva šalju obiman materijal iz kojeg sama tužilaštva bez finansijskih i drugih eksperata teško sama mogu izvući dijelove koji se odnose na moguća počinjenja krivičnih djela.
"To danas revizije nisu dužne. Ogroman materijal koji šalju tužilaštva objektivno ne mogu sama provjeriti. Umjesto sadašnjih rješenja, trebalo bi unijeti odredbe po kojima je revizija automatski dužna podnijeti izvještaj za sumnju da je počinjeno krivično djelo. Dok se to ne bude radilo, mi od njihovih preporuka i mišljenja nemamo apsolutno ništa", rekao je Šehić.
Drugi problem je, kako je istakao, činjenica da se od samih parlamentaraca očekuje da isprave uočene nedostatke i da sami sebe kontrolišu, što se pokazalo kao loše rješenje, navodeći primjer zakona o sukobu interesa u kojem je predviđeno da sami političari određuju vlastiti sukob interesa.
"Nažalost, kod nas se zakoni ne donose u opštem interesu građana, nego u interesu određenih grupa. Zakone za koje znamo da treba promijeniti ne možemo mijenjati iz prostog razloga što oni koji znaju da će ih ta promjena 'koštati' sprečavaju njihovo usvajanje", rekao je Šehić.
Adis Arapović, politolog i menadžer u Centrima civilnih inicijativa, ističe da je predmetno zakonodavstvo moderno i usaglašeno sa normama koje se praktikuju u zemljama EU, ali da problemi nastaju nakon objavljivanja revizorskih izvještaja.
"Tada odgovornost prelazi na nadležna parlamentarna tijela i tužilaštva. I jedni i drugi imaju službenu dužnost preispitati poslovanje institucija i pojedinaca koji su dobili negativne revizorske ocjene, te mogućnost izricanja kazni, ili pokretanje istrage, a to se u vrlo malo slučajava stvarno i desi", rekao je Arapović.
On ističe da je razumljivo da političko tijelo poput parlamentarnog odbora namjerno ne želi da sankcioniše prekršioce jer se, kako je rekao, radi o njihovim partijskim kolegama koje su oni postavili na pozicije s kojih prave štetu po javni interes, što je, ističe on, apsolutno neodgovorno ponašanje.
"Više zabrinjava mali postotak pokrenutih istraga i optužnica za zloupotrebu položaja, nesavjesno poslovanje ili korupciju od strane tužilaštava, a na temelju revizorskih izvještaja. Ova odgovornost parlamentarnih tijela i tužilaštava mora se naglasiti ili preciznijim zakonskim odredbama koje bi nakon negativnog izvještaja po automatizmu značile suspenziju i pokretanje krivične istrage ili individualizaciju odgovornosti onih koji te poteze uprkos mogućnosti ne vuku", rekao je on.
Ranko Krsman, zamjenik državnog revizora BiH, ističe da revizori urade svoj dio posla u skladu sa zakonom i međunarodnim knjigovodstvenim standardima. Ističe da se u revizorskim izvještajima jasno vidi gdje leže problemi, te da državne institucije imaju dovoljno podataka na osnovu kojih bi mogle djelovati da to žele.
"Zašto se to ne dešava, to treba da pitate njih. Ja ovom prilikom mogu samo da pozovem građane, medije i druge zainteresovane organizacije da izvrše pritisak na njih i da sprovedu naše preporuke i isprave uočene nepravilnosti", zaključio je on.