SARAJEVO - Saslušanje ministra odbrane BiH Selme Cikotića, koji je svjedočio kao svjedok odbrane u slučaju protiv "bugojanske četvorke", u srijedu je prekinuto jer je Vijeće Suda BiH naložilo da on dobije pravnog savjetnika kako odgovorima ne bi sebe optužio.
Cikotić je jučer odgovarao samo na pitanja Fahrije Karkina, advokata trećeoptuženog za ratni zločin nad Hrvatima u Bugojnu Enesa Handžića.
Tužilaštvo BiH uz Handžića tereti Nisveta Gasala, Musajba Kukavicu i Senada Dautovića za zločine počinjene 1993. i 1994. godine nad Hrvatima u Bugojnu, koji su bili zarobljeni u garažama i privatnim kućama, salonu namještaja, zgradi Gimnazije, BH banci, u logoru na stadionu kluba Iskra i drugim mjestima.
Cikotića je na jučerašnjem nastavku suđenja trebalo unakrsno da ispita tužiteljica Slavica Terzić, ali je to odgođeno za iduću srijedu kada će biti prisutan i Cikotićev pravni savjetnik Fahrudin Ibrišimović.
"Sudsko vijeće je odlučilo da na pitanja tužilaštva odgovarate uz prisustvo pravnog savjetnika jer se jedino tako možete zaštititi od pitanja koja bi mogla ugroziti vaše interese i inkriminisati vas", kazao je Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća Suda BiH.
Cikotić, koji je u ratu bio komandant Operativne grupe "Zapad", kazao je da je Armija RBiH učestvovala u radu ratnog Predsjedništva opštine Bugojno, ali da to tijelo nije moglo naređivati jedinicama ARBiH. Istakao je da je u Bugojno došao tek pet ili šest dana nakon izbijanja sukoba sa HVO-om. Kazao je da je grad bio razrušen.
"Dobio sam izvještaje o 600 ili 700 ratnih zarobljenika. Oni su bili razmješteni na više improvizovanih lokacija poput škola ili banke. Čuvali su ih pripadnici jedinica koji su ih i zarobili, a kasnije su ih preuzeli pripadnici MUP-a i institucija vlasti na terenu", rekao je Cikotić, istakavši da je tek kasnije saznao da je na stadionu Iskre oformljen sabirni centar za zarobljenike.
"Ne sjećam se tog izvještaja, ali znam da je broj zatvorenika bio znatno reduciran. Neki su već pušteni", kazao je Cikotić i ustvrdio da nikad nije posjetio stadion Iskre u Bugojnu.
Potvrdio je da je postojao zahtjev da 20 zatvorenika, koji su označeni kao odgovorni za zločine nad Bošnjacima, bude prebačeno u zatvor u Zenicu, ali da su od prebacivanja odustali jer je put bio rizičan. Cikotić je kazao da poznaje optuženog Handžića, ali ne dobro. Govorio je i o slanju ratnih zarobljenika na kopanje rovova.
"Komandant brigade iz Donjeg Vakufa tražio je da se zarobljenici angažuju na utvrđivanju linija. Budući da se radi o linijama gdje je bilo ratnih dešavanja tražio sam od komande odobrenje za slanje zarobljenika koje sam i dobio", izjavio je Cikotić.
Sva četvorica optuženih za zločine u Bugojnu brane se sa slobode.
Dževad Mlaćo
Na jednom od prijašnjih ročišta u korist odbrane optuženih Nisveta Gasala, Musajba Kukavice, Enesa Handžića i Senada Dautovića u Sudu BiH svjedočio je i Dževad Mlaćo, bivši predsjednik ratnog Predsjedništva opštine Bugojno.
Mlaćo je prilikom prvog saslušanja potvrdio autentičnost svog rukopisa u dnevniku koji je vodio, a u kojem je stajalo da "zarobljene vojnike treba strijeljati". Ovo saslušanje je prekinuto i Mlaćo je na sljedećem ročištu, kada je ispitivan u prisustvu pravnog savjetnika, kazao da se ne sjeća ko je kazao da zarobljenike treba likvidirati.