BiH

Čubrilović: Opada interes građana za evropske integracije

Čubrilović: Opada interes građana za evropske integracije
Foto: NS RS | Čubrilović: Opada interes građana za evropske integracije

BANJALUKA - Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović istakao je danas u Budimpešti da izazovi u funkcionisanju zajedničkih politika EU i njen aktuelni položaj u međunarodnim odnosima bitno utiču na poziciju zemalja Jugoistočne Evrope u kojima su integracioni procesi usporeni ili potpuno zaustavljeni.

Pri tome, naglasio je Čubrilović, opada interes građana za evropske integracije.

Obraćajući se učesnicima 10. konferencije predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope o proširenju EU, Čubrilović je naveo da se stiče utisak da Unija ima probleme u ostvarivanju zajedničkih politika, posebno imigracione, a politika proširenja je izgubila na elanu i kao da nije dovoljno u fokusu Brisela.

"Smatramo da integracione procese treba redefinisati s ciljem postizanja obostranih benefita, zbog toga što sadašnje stanje dovodi do razočarenja građana u proces pridruživanja EU", rekao je Čubrilović na konferenciji u Narodnoj skupštini Mađarske.

Prema njegovim riječima, potrebno je naglasiti i afirmisati princip "jedinstvo u različitosti", kao jedan od osnovnih principa Unije, zato što građanima nije prihvatljivo nametanje vrijednosti koje negiraju njihov identitet, saopšteno je iz Narodne skupštine.

"Doprinos zemalja Jugoistočne Evrope može biti upravo u ostvarivanju takvih politika i principa, to jeste, da se Evropa potpuno integriše, ali uz poštovanje i očuvanje različitih posebnosti i identiteta koje ima svaka država i svaki narod", naglasio je Čubrilović.

On je poručio da pretjerana restriktivnost u vezi sa kandidatskim statusom i otpočinjanjem pregovora negativno utiče na integracione procese, što se moglo vidjeti na primjerima drugih država, kada EU nije otpočela pregovore, iako su uslovi bili ispunjeni.

"Takođe, kada jedna zemlja napreduje i otvori pregovaračka poglavlja, građani očekuju određene benefite, u smislu boljeg života. Jer, ako se integracijama ne poboljšava životni standard, građani se opravdano pitaju u čemu je onda smisao tog procesa", istakao je Čubrilović.

On je naveo da bi prihvatanje novog principa pregovaračkih klastera, koji predstavlja grupu poglavlja o jednoj oblasti, bilo efikasnije nego što je sadašnji model pregovaračkih poglavlja, zato što bi zatvaranjem određenog klastera građani imali vidljivije benefite u toj oblasti.

Čubrilović je naglasio da prilagođavanje političkog sistema određene zemlje, s ciljem ispunjavanja kriterijuma Unije, ne bi trebalo da ugrožava njen ustavni poredak i osnovne vrijednosti, niti temeljne pravne norme njenog postojanja i funkcionisanja.

"Na primjer, BiH, kao složena država sa tri konstitutivna naroda i dva državotvorna entiteta, može postati članica Unije samo kao takva, uz određeno prilagođavanje svog političkog sistema evropskom", rekao je Čubrilović.

On je učesnike konferencije informisao da se zakoni, koje donosi Narodna skupština Republike Srpske, već duži niz godina, prilagođavaju i harmonizuju sa pravnim nasljeđem EU i njenim sekundarnim pravom.

"Bitan aspekt integracionih procesa vidimo u regionalnoj saradnji i povezivanju, zato što se kroz taj proces razvija ekonomija i usklađuju integracioni procesi. Dobar primjer je `Otvoreni Balkan` koji su već usaglasile Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija", napomenuo je Čubrilović.

On je naveo da bi se integracije zemalja Jugoistočne Evrope trebale odvijati na način da se prvo ostvaruju ekonomske integracije, te da politika integracija po principu "sve odjednom" nije realna, jer zemlje Balkana ne mogu, u kratkom roku, da realizuju sve te reforme.

"Postepenost integracija, regionalno povezivanje, vidljivi benefit po životni standard građana i uvažavanje specifičnosti zemalja kroz `jedinstvo u različitostima`, može biti osnova za novi zamah politike pridruživanja u narednom periodu", kaže Čubrilović. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije