BANJALUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović pozvala je danas u Narodnoj skupštini predstavnike opozicije u Srpskoj koji su vlast na nivou BiH da deblokiraju 748 miliona KM ako brinu o građanima Srpske.
"Od tog iznosa 250 miliona KM ide direktno u budžet, dok ostalo služi za izgradnju saobraćajne infrastrukture, jačanje bankarskog sektora, podršku zapošljavanju i mnoge druge stvari", rekla je Cvijanovićeva u raspravi o predloženom dnevnom redu 25. posebne sjednice Narodne skupštine.
Ona je, odgovarajući na primjedbe opozicionih poslanika, istakla da Svjetska banka u svijetu ima praksu da od zemalja /u kojima djeluje/ traži da u javnom sektoru uspostavi registar zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava.
Cvijanovićeva je nazvala simpatičnim tvrdnje opozicije da će ovaj registar služiti kao baza za izbore, naglasivši da je Svjetska banka pomogla da se postigne aranžman u vezi sa restrukturisanjem "Željeznica Srpske".
"Oni su obezbijedili povoljna sredstva za jačanje bankarskog sektora, kao i 40 miliona KM podrške zapošljavanju u privredi da bi bili rasterećni ovdašnji poslodavci time što bi im bile refundirane određene obaveze", navela je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da opozicija i na današnjem zasjedanju pokušava da vrijeđa i obezvrijedi svakoga i sve što se radi, ali da će vlast uraditi ono što je za dobrobit građana.
"Meni je fascinantna vaša potreba da vrijeđate građane Srpske, a od njih očekujete da vam ukažu povjerenje i dovedu vas na vlast", poručila je premijer Srpske.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović danas je upozorio da je Srpska od 2012. godine do danas povećala otplatu kredita iz budžeta, te da ovaj problem iz godine u godinu raste.
Borenović je u raspravi o predloženom dnevnom redu 25. posebne sjednice Narodne skupštine rekao da je otplata kredita dospjela na nivo 50 odsto izvornih prihoda.
On je istakao da je Vlada Srpske trebalo da reprogramira zaduženja na duži niz godina i da ostavi prostor za razvojnu komponentu budžeta, dodajući da svaka zemlja treba efikasno da upravlja dugom.
Poslanik NDP-a Zdravko Krsmanović upitao je zašto se važni dokumenti, poput budžeta i programa ekonomskih reformi usvajaju na posebnoj sjednici i po hitnom postupku.
On je rekao da te dokumente treba usvajati u redovnoj parlamentarnoj proceduri i u demokratskom političkom ambijentu, te da nije dobro da se Srpska dalje zadužuje.
Opozicija pokazala nezainteresovanost za važna pitanja
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izrazila je žaljenje što su poslanici opozicije napustili posebnu sjednicu Narodne skupštine Srpske, posebno imajući u vidu da su na dnevnom redu dva bitna dokumenta - Program ekonomskih reformi za period 2018-2020. godina i Prijedlog Budžeta Srpske za narednu godinu.
"Iako će nam ovo vjerovatno olakšati rad, tužna je činjenica ako imate narodne poslanike koji odlaze sa ovako važnog zasjedanja. Teško mi je da zamislim da postoji poslanik, kojeg je izabrao narod, koji ne želi da diskutuje o Budžetu ili Programu ekonomskih reformi", rekla je Cvijanovićeva nakon obrazlaganja prijedloga ovog programa.
Ona je dodala da na taj način pokazuju svoj odnos prema institucijama, ali i onim grupacijama čiji sadašnji i budući status i ono za šta su zainteresovani, a prepoznato je u ovim dokumentima, ostaje izvan njihove želje za diskusijom i pažnjom.
Premijer Srpske je navela da je rasprava u Narodnoj skupštini prilika da ovi dokumenti budu poboljšani i da je odgovornost poslanika da diskutuju o ovim pitanjima.
Mjere za oživljavanje proizvodne djelatnosti
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je proizvodna djelatnost jedna od oblasti kojoj će biti posvećena posebna pažnja u okviru realizacije Programa ekonomskih reformi za period 2018-2020, a ključne mjere su restrukturisanje privrednih društava u državnom vlasništvu, okončanje procesa privatizacije, te pokretanje i okončanje stečajnog postupka i likvidacije.
Predstavljajući prijedlog ovog dokumenta poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Cvijanovićeva je istakla da se restrukturisanjem privrednih društava nastoji obezbijediti pokretanje/oživljavanje proizvodnje, povećanje obima industrijske proizvodnje i zaposlenosti u ovim privrednim društvima.
Kad je riječ o finansijskom tržištu, kaže ona, biće nastavljene aktivnosti koje se odnose na uvođenje strožih bonitetnih zahtjeva bankarskog poslovanja i uređenje postupka restruktusiranja banaka, pri čemu je donošenjem Zakona o bankama Republike Srpske i izmjenama Zakona o Agenciji za bankarstvo Srpske već izvršeno značajno usklađivanje sa propisima EU, a projekat jačanja bankarskog sektora provodi se u saradnji sa Svjetskom bankom kroz pet komponenti.
Govoreći o transformaciji zatvorenih u otovorene investicione fondove, Cvijanovićeva kaže da će ova aktivnost biti okončana krajem 2018. godine.
Posebna pažnja biće usmjerena na jačanje likvidnosti i konkurentnosti privrede, realizaciji posljednje faze elektronske /on line/ registracije poslovnih subjekata, unapređenju oblasti prostornog planiranja, te u sektoru slobodnog kretanja roba i slobodnog pružanja usluga, kao i jačanju efikasnosti kontrolnih organa - Poreske uprave i Inspektorata Srpske.
Kad je riječ o oblasti trgovine, premijer Srpske navodi da će biti nastavljena podrška brendiranju domaće proizvodnje, a u oblasti turizma podrška kapacitetima s ciljem promocije Republike Srpske, ali i jačanju njene ekonomske osnove.
Ona je podsjetila da je Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2018-2020. bio predmet javne rasprave i konsultacija sa svim socijalnim partnerima tokom novembra, a razmatran je i podržan od Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te da se ovaj dokument jedino u Republici Srpskoj, pored Vlade, upućuje na razmatranje i usvajanje i Narodnoj skupštini i podliježe konsultacijama sa socijalnim partnerima, čime dobija posebnu snagu i transparenost , dok se u drugim zemljama, usvaja samo na nivou vlada i upućuje Evropskoj komisiji.
Cvijanovićeva je pozvala poslanike da podrže predloženi Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2018-2020. i predložena rješenja koja uživaju podršku socijalnih partnera i predstavljaju osnovu za ostvarivanje daljeg privrednog rasta i rasta zaposlenosti.