Mene interesuje da čujem poruke koje će ići prema narodu, one koje će odgovoriti na stvarne potrebe građana, kaže američki ambasador u BiH Daglas Meklheni dva dana pred izbore.
Smatra kako je izuzetno važno da glasa što više građana BiH, te da mladi u našoj zemlji moraju što prije preuzeti značajnu ulogu.
NN: Ambasadore Meklheni, šta biste dva dana pred opće izbore u BiH poručili građanima BiH?
MEKLHENI: Imam tri poruke: glasajte, glasajte i glasajte. Mislim da nema ništa važnije u bilo kojoj demokratiji od toga da ljudi izađu na izbore i daju svoje mišljenje o nečemu. Ima raznih pitanja o kojima je ovdje bilo govora, koja se spominju i sada birači koji su imali priliku da vide kandidate u predizbornom periodu moraju donijeti odluku na osnovu, prije svega, sopstvenih interesa. Kada čuju kako stranke i kandidati govore, moraju donijeti odluku koji će od tih kandidata najbolje služiti njihovim interesima. Gledao sam jednu anketu nedavno, u kojoj je navedeno da većina građana ove zemlje želi bolja radna mjesta, bolje obrazovanje, bolje uslove za stanovanje. Dakle, sve one stvari koje su važne recimo i za izbore u SAD. To su ta pitanja koja su važna. Ljudi moraju donijeti odluku o tome koje su to političke poruke koje su poslane i na osnovu njih ko će to njima osigurati.
NN: Mladi u BiH su takoreći bojkotovali nekoliko prethodnih izbora. Mislite li da će ovaj put biti drugačije?
MEKLHENI: Mislim da je od izuzetne važnosti da mladi igraju aktivnu ulogu u svemu tome. Mislim da često mladi ne vide koja je njihova uloga. Možda još nemaju posao, porodicu, možda u ovom trenutku ne brinu o penzionom osiguranju, ali će o tim stvarima razmišljati u budućnosti. I što prije mladi budu igrali neku ulogu u ovome - tim bolje. Mislim da ljudi u ovoj zemlji, što je i slučaj širom svijeta, gledaju na mlade kao na lidere sutrašnjice. Ti će mladi morati sami oblikovati svijet, kad-tad. Mislim da su naredne generacije jako važne za sve države, u smislu da se ne sjećaju istih stvari. Rođeni su u drugačije vrijeme i možda ih neće vezati neka teška prošlost.
NN: Opća je ocjena da su kandidati i stranke vodili možda najprljaviju kampanju do sada, koja se nakon Vaših i poruka međunarodne zajednice u posljednje vrijeme donekle normalizovala. Imate li neku poruku za kandidate i stranke?
MEKLHENI: Nemam konkretnu poruku za nekog konkretnog političara, međutim reći ću da sam pokušao raditi i radio neke stvari kao diplomata. Većinu onoga što radim ne radim pred kamerama i novinarima. Razgovarao sam s mnogo kandidata i znam ih sve prilično dobro. Kada su to od mene tražili, ja sam im govorio o tome koja su to naša očekivanja. Mislim da ona umjerena poruka, koja se fokusira na potrebu naroda, je to o čemu treba ovdje da razgovaramo. Znate, na onom spisku za glasanje, kada ljude pitaju kako će glasati i ko im može pružiti najbolje usluge u ovoj ili onoj oblasti, mnoga pitanja o kojima stalno razgovaramo su negdje na dnu toga spiska. Možda samo dva procenta stanovništva je zainteresovano za neka od tih pitanja, kao što je recimo nacionalizam. Većina ljudi ne smatra nacionalizam kao nešto što ih najviše interesuje u ovom trenutku. Što je interesantno, kada je riječ o ustavnim reformama, ni to nije na vrhu spiska kao nešto o čemu ljudi sada razmišljaju. Dakle, mene interesuje da čujem poruke koje će ići prema narodu, one koje će odgovoriti na stvarne potrebe građana.
NN: Kada već govorite o ustavnim reformama, kada je moguće očekivati nastavak pregovora i može li eventualno kašnjenje postizbornih koalicija usporiti ovaj veoma važan proces?
MEKLHENI: Mislim da je u ovom trenutku jako teško reći tačno šta ćemo uraditi s tim. Moramo prebroditi nekoliko narednih dana, moramo proći izborni proces, mora se uspostaviti i organizirati parlament prije nego što možemo vidjeti pravac u kojem treba da idemo. Ja se držim onoga što je rečeno u aprilu, kada je većina političkih stranaka kazala da žele da usvoje paket ustavnih promjena, a svi znaju koji je to paket i svi su ga vidjeli. To je jedan solidan početak. Nema drugog početka! Ako biste pokušali ponovo pregovarati o svemu tome, opet bi ista pitanja bila na stolu. Dakle, želim da sačekam i vidim šta će se desiti. Kao što sam uvijek govorio, SAD će biti na raspolaganju da pomognu u ovom procesu. Dakle, prvo prva faza.
NN: Vjerovatno ste pratili neke debatne emisije u kojima se precizno moglo vidjeti i čuti koje su stranke i kandidati za, a koje protiv predloženih ustavnih promjena. Kako komentirate činjenicu da odredbe tog istog paketa kandidati tumače kako kome odgovara?
MEKLHENI: Mislim da ono što se dešava u bilo kojoj kampanji je to da političari nekome pokušavaju poslati neku poruku. Oni u toj poruci ne kažu `možda` ili `možda ne`. Uglavnom su te poruke za ili protiv nečega. Mislim da se mnogo detalja izgubi o konkretnom pitanju kada se tako govori i mislim da se gubi diskusija koju smo mi imali mnogo prije izbora o tome zašto je, na primjer, ovo dobar paket. Nisam čuo u mnogima od tih debata ništa o stvarnoj supstanci i suštini svega toga; kako je to napredak ka koherentnijoj državi, u prenosu ovlasti s Predsjedništva na Vijeće ministara. To se ne čuje u tim debatama. Nakon izbora, kad se vratimo na ovo, ja ću ponovo postaviti pitanje političkim liderima da li žele nastaviti s ovim i biće na njima da odluče.
NN: Očekujete li da će novi saziv parlamenta BiH usvojiti ovaj paket ustavnih promjena koji je odbačen u aprilu?
MEKLHENI: Ubijeđen sam da hoće.
NN: Ukoliko se to desi, kada bi mogli početi pregovori o drugom paketu ustavnih promjena i hoće li, kako ste kazali, SAD ponovo imati vodeću ulogu u procesu, s obzirom na najave predstavnika EU da oni to žele?
MEKLHENI: Mislim da tu nema nikakvih kontradikcija. Ono što SAD žele da urade jeste da osiguraju usvajanje prvog paketa. I moram to ponovo naglasiti: ukoliko taj paket ne bude usvojen, morate se ponovo vratiti na ista pitanja. Dakle, nemojmo govoriti o drugoj fazi jer ako se ne usvoji prva faza, mora se ponovo početi od prve faze. Inače, isti ljudi će sjediti za stolom i moraće o istim pitanjima razgovarati i pregovarati. Dakle, ono što ćemo raditi u drugoj fazi zavisiće od toga šta će se desiti i kako ćemo usvojiti prvu fazu. Ili će biti usvojeno ono što je sada na stolu, ili će se morati vratiti na početak i ponovo pregovarati o svim tim pitanjima. Ja nisam siguran da odmah poslije izbora možemo otići mnogo dalje. Znate koliko vremena treba da se pripreme pregovori poput ovih? To je zaista teško. Za ono što smo uradili u prvoj fazi bilo je potrebno stotine i stotine sati. Ne samo za pregovaračkim stolom, nego je prošla godina priprema i razgovora s nevladinim organizacijama, predstavnicima građanskog društva, raznih interesnih grupa i predstavnicima političkih stranaka.
Kada je riječ o tome ko će preuzeti vodeću ulogu, EU i pojedine zemlje EU su bile od izuzetne koristi u ovom procesu. Uvijek je predstavnik Evropske komisije bio na sastancima, predstavnik zemlje predsjedavajuće EU. Dakle, imali smo jako dobru saradnju. Toni Bler (premijer Velike Britanije) je podržao taj paket, Havijer Solana (visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku) je podržao taj paket. Dakle svi. Jedini koji nisu podržali paket su nekoliko političkih stranaka unutar BiH.
NN: Rafi Gregorijan, odlazeći politički savjetnik komandanta NATO-a u BiH, nedavno je ponovio da se Radovan Karadžić ne krije u BiH, nego u regionu, i istakao da je BiH izvrsno uradila tehnički dio reforme odbrane. Da li je stoga BiH zaslužila da na predstojećem samitu NATO-a bude pozvana u Partnerstvo za mir?
MEKLHENI: To je bio pametan način da formulišete pitanje, međutim ovdje se radi o dvije stvari... Jedno je pitanje reforme odbrane, drugo je pitanje Haškog tribunala. BiH je jako dobro uradila posao kada je riječ o reformi odbrane. Ja sam nedavno posjetio Manjaču, Glamoč, Tuzlu, posjetio sam Šestu, Petu i Četvrtu brigadu nove vojske. Vidio sam šta su sposobni raditi, razgovarao sa komandantima i mnoge stvari koje su na papiru u reformi odbrane sada se prevode u realnost. I to je izvrsna stvar. Čak bih rekao da bi vojska BiH mogla biti ispred vojski određenog broja zemalja iz centralne i istočne Evrope u istom trenutku kada su te zemlje ulazile u PfP. Dakle, s tehničke i vojne strane stvari jako dobro izgledaju. Međutim, postoji neriješeni zahtjev koji je postavio Haški tribunal, a mi u potpunosti podržavamo njihove odluke i lov na pojedince. Mislim da je gospodin Gregorijan rekao da ne vjeruje da je ovdje, ali ne možete dokazati ni da nije. Ja neću ulaziti u to gdje se on nalazi ili ne nalazi, ali sve policijske snage i druge institucije, uključujući one iz RS, imaju apsolutnu odgovornost da se fokusiraju na ovo pitanje i da i Mladića i Karadžića privedu pred lice pravde.
Riješiti reformu policije na osnovu dogovorenih principa
NN: Sve je izvjesnije da reforma policije neće biti usvojena u punom kapacitetu do kraja godine. Hoće li se međunarodna zajednica ponovo aktivnije uključiti u ovaj proces ili će prepustiti bh. političarima da se dogovore, što je neizvjestan scenarij?
MEKLHENI: Mislim da lokalni političari neće biti ostavljeni da to sami rade. Jako je važno da se ima na umu da je to apsolutno uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Mislim da svi političari u ovoj zemlji znaju da sporazum neće biti potpisan ukoliko nema dogovora o policijskoj reformi, a za to postoje određene političke konsekvence za sve u BiH, koje ne bi bile baš pozitivne. Mislim da je gospodin Havijer Solana (visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku) bio jasan i mi u potpunosti podržavamo njegov stav, a to je i naš stav, da ovo pitanje mora biti riješeno što je prije moguće, na osnovu principa koji su dogovoreni, tako da možemo i dalje ići sa rasporedom u skladu sa potpisivanjem sporazuma do kraja godine. Gospodin Solana je ponovo potvrdio te principe i podržao rad Direkcije za reformu policije. Ja to u potpunosti podržavam.