Neuspjehom u usvajanju ustavnih promjena Bosna i Hercegovina vraćena je u vrijeme kada je nemoguće postići bilo kakav dogovor.
Ovu ocjenu na kraju svog trogodišnjeg mandata u BiH u intervjuu `Nezavisnim` iznio je Daglas Meklheni, američki ambasador u našoj zemlji. Stoga, kaže da BiH napušta kao posao koji još nije dovršen.
Odgovornim za pogoršanu političku situaciju u BiH, koja otežava postizanje dogovora o reformama, smatra Milorada Dodika i Harisa Silajdžića, lidere SNSD-a i Stranke za BiH.
Meklheni ne vjeruje da će bh. lideri uskoro dogovoriti reformu policije, jer glavnu riječ vode ljudi koji zagovaraju podjele.
`Nakon neuspjeha u promjeni Ustava BiH iz aprila prošle godine, politička situacija u BiH značajno se pogoršala. Tada smo imali nadu za novu dinamiku s uspješnom ustavnom reformom. Sada mi se čini da smo se vratili u vrijeme kada se apsolutno ništa ne može postići. Siguran sam da će nacionalisti sada okrivljivati neke druge, ali meni nije bitan odgovor na pitanje šta je starije kokoš ili jaje. Meni su važni političari koji žele konstruktivne promjene i konstruktivnu vlast u ovoj zemlji. A to sada nemamo.
NN: Gdje je izlaz?
MEKLHENI: Sada će pravi test za političke stranke biti policijska reforma. Nisam siguran da će ova reforma biti sada usvojena. Bila je ponuđena svaka moguća opcija kako bi bilo riješeno ovo pitanje. Glavnu riječ vode oni ljudi koji sada zagovaraju podjele i čini mi se malo vjerovatnim da ćemo postići bilo kakav dogovor u skoroj budućnosti. I dalje ćemo čvrsto podržavati taj dogovor jer ovo što je sada na pregovaračkom stolu značajno mijenja situaciju u vezi s policijom, ali će se i mnogo toga morati uraditi u budućnosti. Pitanje je hoće li `politička temperatura` omogućiti da se sad nešto pozitivno uradi.
NN: Očito je da je politička situacija zaista pogoršana i utisak je da su Sarajevo i Banjaluka međusobno sve udaljeniji. Ko je odgovoran?
MEKLHENI: Milorad Dodik i Haris Silajdžić.
NN: Gdje vidite rješenje sadašnje situacije?
MEKLHENI: Rješenje će biti u tome da se ponovo pokušamo fokusirati na osnovne stvari. Ne možemo više trpjeti da ljudi nastavljaju izazivati Dejtonski sporazum kao što se dešavalo proteklih mjeseci. Dali smo političarima priliku da pokušaju naći rješenje, ali mislim da su se oni nekako međusobno dogovorili da ne dođu do rješenja. To, nažalost, podržava održavanje struktura u BiH koje neće dozvoliti stvaranje normalne države. Recimo, kad govorimo o promjeni Ustava, često sam ljudima objašnjavao kako funkcioniše američki savezni federalni sistem pa sad postoje ljudi u Banjaluci koji govore o konfederalnom sistemu koji nema apsolutno nikakve veze sa federalnim sistemom. Konfederalni sistem podrazumijeva mali kišobran na vrhu i ispod njega jedinice koje su poprilično nezavisne i to nema nikave veze sa stvaranjem stvarne države. S druge strane, imate ljude poput Harisa Silajdžića koji žele potpuno objedinjenu državu sa jakom centralnom vlašću. Nemoguće je pomiriti koncept konfederalne države i jake centralne vlasti! To su dva različita koncepta, ali u svakom slučaju morate imati kompetentnu državnu vlast. Najvažniji politički lideri u BiH svađaju se oko stvari koje uopšte nisu dio nekih pregovora i u takvoj situaciji mi malo toga možemo uraditi. Zato se moramo vratiti na ono osnovno. Međunarodna zajednica moraće razmotriti svoju ulogu ovdje.
NN: U kojem smislu?
MEKLHENI: U smislu zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nećemo više tolerisati izjave koje dovode u pitanje Dejtonski sporazum. Ukoliko gospodin Lajčak bude smatrao da mora preduzeti određene mjere, a već je rekao da će to morati uraditi ako do kraja mjeseca propadne reforma policije, mi ćemo ga jasno i čvrsto u tome podržati.
NN: Reforma policije nije dejtonsko pitanje, riječ je o principima EU. Kakve veze s Dejtonom imaju mjere prema ljudima koji prihvate ili ne prihvate reformu policije?
MEKLEHNI: To nema nikakve veze s Dejtonom. Ja govorim da je politička situacija, ali ne zahvaljujući nama, toliko pogoršana da otežava postizanje kompromisa o reformi policije. Dok ljudi razgovaraju o policijskoj reformi, određeni političari stvaraju političku atmosferu u kojoj je svakoj stranci teško postići kompromis.
NN: Da li zbog reforme policije može doći do personalnih sankcija od strane OHR-a iako nije u pitanju Dejton?
MEKLHENI: Ako se ne postigne dogovor o policiji, sankcije će biti u tom smislu da će EU i SAD reći `ako ljudi u BiH nisu sposobni postići jedan ovakav dogovor, onda ova zemlja apsolutno nije na putu ni ka NATO-u ni ka EU`. To se samo tiče reforme policije. Poslije toga moramo sjesti i reći `pošto nismo postigli dogvor o policiji - možemo li u ovakvoj atmosferi bilo šta drugo dogovoriti`. Ako se to desi, moramo razmotriti šta mi moramo uraditi u BiH kako bismo ljude natjerali da ponovo počnu razgovarati o onim stvarima koje ozbiljno utiču na budućnost zemlje.
NN: Je li moguće krenuti ka promjeni Ustava BiH ako uskoro ne prođe reforma policije?
MEKLHENI: Ne vidim u čemu bi bila svrha. Policijska reforma je reforma jedne agencije, jednog dijela službi ove zemlje. Ako se političke stranke ne mogu dogovoriti o tome, kakva je svrha ulaziti u razgovore o temeljnoj ustavnoj reformi u cijeloj zemlji?!
NN: Uvjeren sam, da su ustavne promjene usvojene u aprilu prošle godine, da bi reforma policije bila tehničko pitanje jer bi politički ambijent bio radikalno drugačiji. Prema onim predloženim ustavnim amandmanima, mi smo trebali imati vladu BiH, trebali smo imati predsjednika Predsjedništva - bilo je mnogo elemenata u tom paketu koji su od BiH pravili državu. Zašto onda Ustav BiH ne bi bio prioritet o kojem treba razgovarati ovdje?
MEKLHENI: Ako se stranke nekako mogu dogovoriti o ustavnoj reformi, to bi bio značajan korak naprijed. O policijskoj reformi razgovaramo već tri godine i ne možemo postići dogovor. Zato opet pitam, ako se političke stranke ne mogu dogovoriti o reformi jedne agencije, kako možemo očekivati dogovor o temeljnoj reformi, reformi Ustava koja bi donijela istinske promjene ovoj državi. Sjećam se perioda razgovora o reformi Ustava - ljudi su zajedno sjedjeli i ozbiljno razgovarali, pregovarali i odustajali od određenih stvari. Tada smo bili previše blizu izborima i to je bio dobar izgovor nekim ljudima da za svoje potrebe dovedu u pitanje ono što je dogovoreno. Kao što je slučaj i sa policijskom reformom, ni promjena Ustava BiH neće biti nametnuta. To je pokušaj da se ljudima u ovoj zemlji da mogućnost da sami dogovore nešto bez međunarodne zajednice.
NN: Utisak je da u ovoj zemlji ništa ne funkcioniše. Stručnjaci `General Electrica`, kad su snimili stanje u `Elektroprivredi RS`, konstatovali su da jedna termoelektrana džabe radi - nestaje cijela njena godišnja proizvodnja. Slično je stanje i u FBiH što sve govori o nesređenom stanju u državi.
MEKLEHNI: Bilo bi mnogo korisnije imati u BiH neku vrstu generalnog plana kako će se koristiti hidropotencijali. Ako u jednom dijelu ove zemlje neko izgradi jednu branu, u nekom drugom dijelu BiH neće biti više vode. Isto se odnosi i na gradnju autoputeva. Ako ljudi nisu spremni dijeliti troškove izgradnje autoputa u raznim dijelovima zemlje onda nećete ni imati autoputa. Nažalost, to će biti protiv svih ljudi u ovoj zemlji.
NN: Po Vama, koji elementi, posebno politički, u BiH izazivaju najviše nepovjerenja između entiteta i države. Je li politika jedini krivac? Republika Srpska, recimo, blokira jedinstveni pristup izgradnji koridora 5c, FBiH je prisvojila 28 miliona KM od PDV koje pripadaju RS. Bilo je i blokada prilikom prodaje Rafinerije u Bosanskom Brodu, a sve to izaziva nepovjerenje građana.
MEKLHENI: Suština je u sljedećem - narodi u zavisnosti gdje žive u BiH - ili dobro prođu ili loše prođu. I zato smatram da entiteti koji se identifikuju sa jednim ili drugim konstitutivnim narodom nisu zdrava stvar jer na državnom nivou svi se moraju `takmičiti` za vlast. Republika Srpska, većina se ljudi slaže u ovoj zemlji, je srpski entitet. Ljudi zaboravljaju da ima bošnjačkih i hrvatskih ministara u Vladi RS. Bošnjaci i Hrvati smatraju da su u RS u nekom manjinskom položaju. Isto se to dešava i u Federaciji BiH - šta je sa Srbima koji žive u Drvaru i nekim drugim mjestima.
NN: Slažem se sa Vama. Zato, kad govorite o RS kao problemu da je to entitet srpskog naroda, s čime ja nisam sretan iako sam Srbin, morate reći i da je Sarajevo, kao glavni grad BiH, 95 odsto bošnjački grad.
MEKLHENI: To jeste problem. Ali mislim da je pravi problem da se nađu ljudi koji su spremni preuzeti rizik i krenuti naprijed, a ne nazad. Zašto bismo tiho podržavali ljude koji su govorili da je BiH neka enigma koja nikada neće biti riješena. Zašto bismo podržavali ljude koji kažu `ne daj bože da se trebamo angažovati i uraditi nešto u BiH?` Mi se jesmo angažovali i zato danas BiH niko ne može staviti u zadnju ladicu, jer je BiH dio Evrope. Danas političari u BiH moraju usvajati zakone koje mi smatramo osnovnim temeljima naših društava.
NN: Da, ali sve te stvari treba da promijeni funkcionalna država. Recimo, trenutno su najlošiji odnosi unutar Ministarstva inostranih poslova BiH. Vi ste nedavno istakli pozitivnu ulogu ministra Svena Alkalaja, a u MIP-u je rat, potpuna nacionala podjela.
MEKLHENI: Vi možda ne provodite dovoljno vremena u Sarajevu, ali rat se vodi i u Savjetu ministara, ništa se ne usvaja. Zašto postoje ti sukobi? Da li se ti konflikti zasnivaju na odnosima između poslovnih ljudi s jedne i sindikata s druge strane? Ne!
Govorite o nečemu što se vjerovatno dešava unutar MIP-a, znam da se sad razmatraju neke ideje da se reorganizuje ovo ministarstvo. Šta će se desiti ako se pokuša reorganizovati MIP? Ko će biti protiv koga? Kako ćete imati spoljnu politiku zemlje ako se ljudi dijele po takvim osnovama?
NN: Pa kako je ovo ministarstvo funkcionisalo kad je ministar bio Zlatko Lagumdžija? Nisu se dijelili po nacionalnoj osnovi.
MEKLHENI: Kada je riječ o mojoj vladi i o Briselu, smatramo da Sven Alkalaj svoj posao poprilično dobro radi. On na najbolji mogući način predstavlja ono što se dešava u BiH i to je posao ministra spoljnih poslova - da se bori za interese svoje zemlje.
NN: Imate Alkalajeve kontradiktorne izjave u Londonu mimo Savjeta ministara, njegov sukob sa predsjedavajućim Savjeta ministara, sa zamjenikom ministra. Znači li to da ste Vi opredijeljeni?
MEKLHENI: Ne, nisam opredijeljen, ali ne želim se više fokusirati na jednog ministra jer Vi govorite o više stvari koje se tiču nefunkcionalnosti države BiH. Ja ne želim da budem dijelom političkog dijaloga u ovoj zemlji, ne želim da Vi ili bilo ko drugi kažete da ja, zato što neko ima bolju medijsku pažnju vani, podržavam ovog ili onog ministra.
NN: Privatno, šta Vam se najljepše dogodilo u BiH za vrijeme trogodišnjeg mandata?
MEKLHENI: Najbolja stvar koju sam ovdje doživio je stvarni kontakt sa ljudima širom zemlje. Kada sam išao u posjetu povratničkim selima, svi ti ljudi su mi uvijek govorili istu stvar - sve što želimo je da svoj život živimo u miru. To se dešavalo svugdje i sa svim ljudima. Nažalost, ti ljudi trebaju lidere koji će im pokazati kako to postići jer svako selo i gradić nisu zasebne planete. Još nismo došli do trenutka da su lideri sposobni da riješe problem povratnika u ovoj zemlji. Ključno je u demokratiji da ljudi osjećaju da imaju određenu vlast u svojim rukama. Mislim da se to još u ovoj zemlji nije desilo.
NN: Kada će se desiti?
MEKLHENI: Zaista ne znam. Ali to je osnova svakog demokratskog sistema i to se treba kultivisati. Političari se moraju fokusirati na pitanja koja građani smatraju važnim, a ne da koriste negativne poruke u svojim zastupanjima građana.
NN: Koji Vam je bio najtužniji momenat u toku mandata u BiH?
MEKLHENI: Mislim da su mnogi ljudi u BiH bili tužni kada nije usvojen aprilski paket ustavnih promjena. I moja je vlada tada bila razočarana kao i ja. Bio sam razočaran jer su političari zaista bili mnogo uložili u taj dogovor. Nadam se da svi političari u BiH - Dodik, Tihić, Silajdžić, Čović, Ljubić, mogu ponovo stvoriti tu atmosferu za kompromis kako mi to ne bismo morali stvarati. Svaki put kada ovdje sa nekim razgovaram, kaže `vidite šta je ovaj uradio, vidite šta je onaj uradio`, ali ne može se tako država voditi. Zato ja napuštam BiH kao posao koji još nije dovršen. Nadam se da se ljudi u ovoj zemlji mogu ujediniti, možda, i tako što će barem pjevati državnu himnu, kao što sam ja neku noć uradio.
NN: Mnogo se spekuliše o predsjedničkim izborima u SAD. Političari razmišljaju o pobjedi demokrata i da će se promijeniti američka politika prema BiH. Je li to zabluda?
MEKLHENI: Sve administracije koje su bile uključene ovdje i u regionu pokušale su da drže politički kurs koji je prihvatljiv i za republikance i za demokrate. Zadržali smo i naš angažman i našu pomoć u BiH i odlučni smo da završimo pitanje Kosova kako bi cijelo ovo područje moglo ići ka boljoj budućnosti.
"Ne trebamo ljude koji će dijeliti BiH"
NN: U određenim strukturama međunarodne zajednice mnogo se govori o nekoj osovini Banjaluka - Beograd - Moskva. Kakvo je Vaše mišljenje o takvim informacijama i konstrukcijama?
MEKLHENI: Atmosferu u BiH truje povlačenje bilo kakvih paralela između onoga što se dešava u jednom dijelu bivše Jugoslavije i onog što bi se moglo desiti u BiH. Ne trebamo ovdje imati ljude koji će BiH dijeliti na osnovu starih linija podjela iz perioda hladnog rata. Ako BiH i dalje vidi svoju budućnost kao članica EU jako je negativna činjenica da neki ljudi u ovoj zemlji vole da to rade i možda kažu `Amerikanci ulažu u FBiH, ali ne daj bože da ulažu u RS`. Sve što želim i u FBiH i u RS je slobodan i otvoren prostor za američka ulaganja. Naši poslovi su transparentni.*
"Potrebna strategija o hidropotencijalima BiH"
NN: Da li ste u toku pregovora između Vlade RS i `General Electrica` o ulasku te američke korporacije u elektroenergetski sistem RS?
MEKLHENI: Informisan sam o tome. Takođe znam, i to nije vezano samo za `General Electric`, nego i za druge potencijalne investitore koji su zabrinuti činjenicom da nema strategije niti plana korištenja hidropotencijala u BiH za proizvodnju struje. I sami ste rekli da je situacija u BiH značajno pogoršana i kada to investitori vide moraju izvagati šta im je to ovdje u interesu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.