Tridesetpetogodišnji Sarajlija Damir Ibrović je 1992. godine pred ratna dešavanja, kao većina bh. državljana, spas potražio u jednoj od evropskih zemalja. Prijatelji u Holandiji su mu osigurali smještaj i pomogli u najtežim trenucima. Do 2002. godine uspio je završiti dva fakulteta iz oblasti ekonomije.
Danas predaje financijski menadžment na Univerzitetu u gradu Eindhovenu na jugu Holandije, a 2001. godine uključio se u politički život ove zemlje. Kao kandidat holandske Socijaldemokratske stranke (SDP) prošle godine je postao prvi Bosanac, koji je član jednog gradskog parlamenta u ovoj zemlji.
Riječ je o parlamentu grada Helmonda koji pokriva jug Holandije.
`Prije pet, šest godina pojavile su se ekstremne desne stranke koje su odvajale sve strance na jednu stranu i Holanđane na drugu stranu. Bilo je problema sa integracijom stranaca, pa i dva politička ubistva, i to je bio razlog mog angažmana. Imao sam potrebu, kao svi stranci u Holandiji, da dam svoj doprinos u integraciji stranaca`, objašnjava Ibrović.
NN: Holanđani su Vam prošle godine dali svoje glasove i tako ste postali član parlamenta grada Helmonda? Biračima nije smetalo što ste stranac?
IBROVIĆ: To je jedna demokratska svijest. Gleda se ko si, šta si i koliko vrijediš, a ne kako se zoveš. Gleda se vrijednost osobe.
NN: Šta su Vaše obaveze u parlamentu?
IBROVIĆ: Problemom integracije stranaca bavim se 20 odsto vremena, a 80 odsto vremena bavim se ekonomskim pitanjima. Holandija jeste bogata u poređenju sa BiH, ali i njoj su potrebne investicije. Mi radimo na dovođenju velikih multinacionalnih kompanija na jug Holandije. Nezaposlenost na jugu je oko 12 odsto i to je velik procenat nezaposlenih u odnosu na druge regije.
NN: Koliko Vi kao stranac možete napredovati u politici u Holandiji?
IBROVIĆ: Ima barijera, ali u globalu je dobra situacija. U zadnjih pola godine prisutna je debata o dvojnom pasošu. Na nas strance vrši se pritisak da se odreknemo drugog pasoša kako bismo pokazali lojalnost prema državi Holandiji. Meni ne pada na pamet da se odreknem svog bosanskog pasoša zbog političke karijere u Holandiji. Na to neću pristati. Novi izbori za Evropski parlament su za dvije godine. Liste se sastavljaju na ljeto iduće godine. Ne isključujem mogućnost da budem kandidat i za Evropski parlament.
NN: Koliko ima bh. dijaspore u Holandiji i kakav je njihov status?
IBROVIĆ: U Holandiji nezvanično ima od 30.000 do 50.000 naših ljudi. Veliki broj naših mladih ljudi završavaju fakultete, magistarske studije. Imamo nekoliko doktora nauka. Ako poredimo našu dijasporu sa drugima u Holandiji, za ovih nekih 15 godina ostvarili smo fantastične rezultate i ja sam ponosan na sve te ljude. Sva naša udruženja su povezana u jednu platformu - Udruženje građana BiH. Održava se godišnja skupština, mogu reći da smo dobro organizovani.
NN: Da li razmišljaju o povratku u BiH?
IBROVIĆ: Evidentan je jedan trend da se mnogo mladih ljudi, koji su u Holandiji završili fakultete, vraćaju u BiH, naročito u Sarajevo. Prije toga nije bilo. Sad u ovom momentu situacija u BiH je mnogo bolja nego prije šest, sedam godina i to je jedan od razloga.
NN: Kako gledate na odnos bh. vlasti prema dijaspori?
IBROVIĆ: Kontakti moraju da budu bolji. Potencijal bh. dijaspore u Holandiji je ogroman. Naših ljudi ima u velikim internacionalnim kompanijama i ministarstvima energije. Šteta što se taj potencijal ne iskoristi. To je žalosno.
NN: Koliko Vi kao član gradskog parlamenta možete doprinijeti promociji BiH u Holandiji?
IBROVIĆ: Od prvog dana svog mandata radim na lobiranju za BiH, na način da pri svakodnevnim susretima sa poslovnim ljudima i političarima nastojim da stvorim sliku BiH kao jedne evropske zemlje koja pripada evropskoj zajednici. I sa svojim studentima razgovaram o BiH, oni znaju ko sam, šta sam i ja prodajem i stvaram tu sliku o BiH, onakvu kakva ona u stvari jeste.
NN: Porodice žrtava genocida u Srebrenici tužile su prošli mjesec UN i Holandiju zato što su propustili da zaštite civile u Srebrenici od snaga bosanskih Srba. Kako je u Holandiji prihvaćena ta tužba?
IBROVIĆ: To je dobilo veliku medijsku pažnju. S pravom, jer su iznijete neke činjenice za koje se nije znalo do sada. To je na sudu i to je stvar suda. I kada su u Holandiji nagradili vojnike koji su bili u Srebrenici to je bio pokušaj Vlade Holandije da saperu ono što se ne može saprati.
NN: Pratite li politička dešavanja u BiH?
IBROVIĆ: Napredak je ogroman, ali činjenica je da je mogao da bude mnogo veći. Žalosno je da veliki procenat mladih ljudi želi da ode iz BiH. To je trend koji se mora zaustaviti. Ako poredimo strana ulaganja u infrastrukturu i privredu sa susjednim zemljama, ona su minimalna. Velika je nezaposlenost. Žalosno je što je posao u politici u BiH jedan način rješavanja egzistencijalnih problema sebe i svojih potomaka, a to je nešto što ne bi trebalo da bude. Debata između Harisa Silajdžića i Milorada Dodika je kočnica napretka države. Zbog nepotpisivanja Sporazuma o pridruživanju sa EU BiH gubi milione eura i to je nešto o čemu se političari moraju zamisliti. BiH je na vratima Evropske unije i tu je nama mjesto. No, taj zadnji korak nismo još napravili. Političari treba da shvate jednu realnost, a to je da je BiH nedjeljiva, ali isto tako realnost je i Republika Srpska. Jedno je šta bih ja htio da bude, ali to je realnost. Nijedan narod u BiH ne može da bude nadređen drugom.