Davor Čordaš, potpredsjednik RS, kaže da su Hrvati ustavnim promjenama iz 2001. godine dobili konstitutivnost, ali su u praksi ostali manjina na cijeloj teritoriji BiH.
`Srbi imaju većinu u Vladi RS, a Bošnjaci u Vladi FBiH i tu leži glavni problem`, kaže Čordaš u intervjuu za `Nezavisne`.
Govoreći o odnosu vlasti Hrvatske prema Hrvatima u BiH, Čordaš kaže da za podjele Hrvata u BiH odgovornost snosi i službeni Zagreb, koji je umjesto deklarativnog zalaganja, zasnovanog na političkom marketingu, mogao pružiti konkretnu pomoć hrvatskom narodu u BiH.
NN: Često govorite o ugroženosti Hrvata u BiH. Da li ste zadovoljni njihovim sadašnjim statusom i šta je potrebno učiniti da bi bolje živjeli?
ČORDAŠ: Već duže vrijeme upozoravamo na problem ustroja BiH sa dva entiteta i tri naroda. Ustavnim promjenama 2001. godine dobili smo konstitutivnost naroda, ali smo izgubili faktički to pravo u praksi. Razlog tome je što u obje entitetske vlade imamo strukturu 8+5+3+premijer, tako da kada bi se svi Hrvati u svim vladama sakupili ne bismo mogli donijeti nijednu odluku, jer nemamo većinu za razliku od Srba i Bošnjaka. Srbi imaju većinu u Vladi RS, a Bošnjaci u Vladi FBiH i tu leži glavni problem. Tamo gdje imamo svoje obrazovne ustanove i medije možemo biti zadovoljni, ali tamo gdje tog nema naša prava su ugrožena.
Kada je riječ o položaju Hrvata koji žive u RS oni dijele sudbinu svih ostalih samo što su u još težem položaju zbog nemogućnosti zapošljavanja. Ne poštuje se ni odluka o zapošljavanju određenog broja drugih naroda u opštinama tako da je i u tom administrativnom dijelu Hrvatima jako teško doći do posla. Neophodan je veći povratak Hrvata u BiH, ali je potrebno omogućiti povrat imovine izbjeglim i prognanim i katoličkoj zajednici. U RS se vratilo pet odsto od ukupnog broja Hrvata koji su ovdje prije rata živjeli i to najbolje govori kakav je naš položaj.
NN: Na koji način BiH učiniti funkcionalnijom i da li i dalje vjerujete da je rješenje formiranje trećeg entiteta ili više regija?
ČORDAŠ: Nijedan narod nema ekskluzivno pravo na svoj entitet, jer u njemu žive svi narodi i potrebna je zaštita prava svih građana podjednako. Priča o trećem entitetu u kojem bi živio samo jedan od naroda eliminira ozbiljnu raspravu o tom i zato radije govorimo o četiri, pet ili šest regija gdje bi sva tri naroda našla svoju punu zaštitu nacionalnog identiteta koja bi se potom prenijela na razinu BiH. Svaka regija imala bi zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, a njihov broj bio bi stvar dogovora.
Ni BiH ne može predstavljati jedan narod, nego sva tri. HDZ BiH se zalaže za regionalni ustroj BiH u kojem bi svaki narod imao zagarantirana svoja nacionalna prava. Hrvatima ne odgovara dvoentitetska BiH, gdje u jednom entitetu vladaju Srbi, a u drugom Bošnjaci i zato je potrebno naći rješenje uređenja BiH koje bi omogućilo ravnopravnost i hrvatskom narodu. Ako bi, pak, ostao ovakav entitetski ustroj moraće se ukinuti famozna formula od 8+5+3 i na drugi način birati entitetske vlade.
NN: Da li izjava Ive Sanadera, premijera Hrvatske, da Hrvatska neće prihvatiti ustavne promjene u BiH kojima se redefiniše Dejtonski sporazum ako na njega primjedbe budu imali predstavnici bilo kojeg HDZ-a i Katolička crkva, miješanje u unutrašnje odnose BiH?
ČORDAŠ: Mnogo sretniji bih bio kada bi politički i predstavnici Katoličke crkve u BiH usaglasili stavove i našli rješenje koje je u funkciji dobrobiti Hrvata, a ne da se šalju ovakve poruke. Nažalost, imamo najmanje dva, a često i pet različitih rješenja tako da i ta inicijativa premijera Sanadera predstavlja pranje ruku od Hrvata u BiH. Da je htio, Sanader je imao veliku priliku da tokom prošlih izbora pomogne Hrvatima, koji bi imali člana Predsjedništva BiH, kojeg bi sami izabrali i u tom slučaju ne bi došlo do ovih naših podjela. Sanaderova priča je pranje ruku od onog što se nije, a moglo se učiniti za Hrvate u BiH.
NN: Da li to znači da i Sanader snosi odgovornost za podjele među hrvatskim strankama u BiH?
ČORDAŠ: Do podjela ne bi došlo da se razmišljalo o položaju hrvatskog naroda u BiH i ne bi se smjelo dopustiti da hrvatski narod u BiH bude pravno-politički sveden na status nacionalne manjine.
NN: Smatrate li da bi veće zalaganje vlasti Hrvatske doprinijelo boljem položaju Hrvata u BiH?
ČORDAŠ: U političkom smislu nama niko ne treba da bude tutor, ali u smislu pomoći ustavna obaveza vlasti u Hrvatskoj je pomoć Hrvatima izvan Hrvatske. S obzirom da je najveći broj Hrvata u BiH koji su u lošem položaju potrebna im je konkretna pomoć. Postoji mnogo drugih vrsta pomoći službenog Zagreba od političkog uplitanja, a to je pomoć koju mogu pružiti sveučilišta, bolnice ili pak pomoć za povratak i obnovu. Hrvatska bi se trebala uključiti u smislu većeg ulaganja u BiH kako bi hrvatske firme više sudjelovale ovdje i otvarale nova radna mjesta. To bi bila stvarna pomoć vlasti Hrvatske, a ne deklarativno zalaganje za Hrvate u BiH. Svako tutorstvo i nametanje mišljenja iz Zagreba za Hrvate u BiH se nikad nije dobro završavalo.
Hrvatima i Srbima učinjena nepravda
NN: Kako gledate na prijedloge da se, kroz ustavne promjene koje slijede, prijeratna većinska hrvatska područja izdvoje iz RS i pripoje FBiH, a nekadašnja većinski srpska područja izdvoje iz FBiH i pripoje RS?
ČORDAŠ: Hrvatima u Posavini i Srbima u regiji Glamoč, Drvar i Grahovo sigurno je učinjena nepravda Dejtonskim sporazumom, jer su pripali entitetu u kojem nisu većinski narod, a nažalost kod nas se ne poštuju prava manjina. Mislim da se u ovom momentu radi o političkom marketingu i da ima mnogo boljih načina ako se stvarno želi pomoći Hrvatima i Srbima u tim regijama. Treba im pomoći u obnovi, zapošljavanju i ulaganju u te krajeve. Hrvatima je drago čuti da imaju potporu, ali od političkih priča važnija je konkretna materijalna pomoć.