BiH

Detalji u odluci Haškog suda: Nije bilo namjere da se gađaju "Markale"

Detalji u odluci Haškog suda: Nije bilo namjere da se gađaju "Markale"
Detalji u odluci Haškog suda: Nije bilo namjere da se gađaju "Markale"
Dejan Šajinović

HAG - Granata koja je 5. februara 1994. godine pogodila pijacu "Markale" u Sarajevu i ubila 66 ljudi najvjerovatnije nije ispaljena s namjerom da gađa pijacu, zaključilo je Vijeće Haškog suda u opširnom obrazloženju dijela presude Radovanu Karadžiću, koji se odnosi na taj događaj.

Vijeće je, pak, jednoglasno odbacilo Karadžićevu odbranu da je granata tempirana na mjestu eksplozije ili da je mogla biti bačena sa obližnje zgrade.

Takođe su kao nekredibilno odbacili svjedočenje Karadžićevog svjedoka eksperta Zorice Subotić, koja je rekla da snimci poslije eksplozije ne odgovaraju broju žrtava, kao i da scena ne odgovara udaru jake granate.

Međutim, jedino u vezi s tim ko je ispalio granatu nije bilo saglasnosti. Dvojica od trojice sudija su zaključili da je granata van razumne sumnje ispaljena sa srpskih položaja s namjerom da pogodi civilni dio grada u kojem nema vojnih objekata, a u kojem će većina žrtava biti civilno stanovništvo, dok je sudija Melvil Berd u izdvojenom mišljenju ukazao da je moguće i da je granata ispaljena i sa položaja ARBiH.

Prema nalazu Berka Zečevića, koji je uviđaj radio za ARBiH, postojalo je šest mogućih pozicija za ispaljivanje: dvije na teritoriji ARBiH i četiri na teritoriji Vojske RS, s tim da bi najbliža pozicija bila 300 metara, a najdalja 5.551 metar od pijace.

Prema njegovom nalazu, samo bi korištenjem punjenja pod oznakom "1" i "2" granata mogla biti ispaljena sa pozicija ARBiH. Zečević tvrdi da činjenica da se stabilizator zario duboko u asfalt ukazuje da je korišteno snažnije punjenje, barem "4", ili jače, što ukazuje da su granatu ispalili Srbi. Eksperti odbrane su tvrdili ili da nije moguće utvrditi tip punjenja jer je krater prekopavan, a stabilizator vađen i pomjeran nakon uviđaja Zečevića, ili da je korišteno punjenje "3", po stavu Subotićeve.

Ekspert odbrane Mile Poparić se saglasio da je vjerovatnoća od 0,1 do 0,09 posto da granata namjerno pogodi pijacu iz prvog pokušaja, s tim da je najveća vjerovatnoća sa najbliže lokacije.

Prva istraga UN-a je zaključila da je granata ispaljena sa pozicija ARBiH, ali u toj istrazi je takođe ukazano da je krater diran pa su zaključak donijeli indirektno, na osnovu činjenica da je upadni ugao morao biti jako visok, inače granata ne bi mogla preletjeti 18 metara visoku zgradu odmah iza pijace.

Nakon druge istrage UN-a, utvrđeno je da tablica gađanja minobacača 120 milimetara ima visok upadni ugao bez obzira na udaljenost i punjenje, te je zato zaključila da nije moguće utvrditi ko je ispalio granatu.

Sudsko vijeće se, uz izdvojeno mišljenje sudije Berda, odlučilo za posredne dokaze za tvrdnju da je granata ispaljena sa srpskih pozicija, te su prihvatili Zečevićevo svjedočenje da je korišteno jače punjenje, što bi ukazalo na srpsku krivicu.

Takođe, tvrdili su da pripadnici UN-a nisu registrovali da je u spornom području bilo ispaljenja ARBiH.

Svjedok odbrane je tvrdio da je postojao dogovor s pakistanskim pripadnicima UN-a da namjerno ignorišu ispaljenje granate.

Sudija Berd je rekao da je taj iskaz svjedoka relevantan i da mu je trebalo posvetiti više pažnje.

On je prigovorio da Sudsko vijeće nije htjelo da prihvati svjedočenje zaštićenog svjedoka ARBiH, koji je tvrdio da je bošnjački vrh planirao napad na "Markale".

Berd je kritikovao i Tribunal da se argument o tipu korištenja punjenja - što je iskorišteno kao ključni dokaz za srpsku krivicu - našao u spisima bez da je iko tražio stav od Karadžića.

"Nesretna je okolnost da optuženom nije ukazano na ovu činjenicu. Bilo bi pošteno da se on mogao izjasniti o tome. Odluka da se prihvate argumenti na takav način protivna je principu pravičnosti", napisao je on.

Berko Zečević Nezavisnim je juče rekao da ni danas nema ni najmanju dilemu da je upotrijebljeno punjenje "4", ili jače, jer je stabilizator bio duboko ukopan u krater, što, po njemu, nepobitno ukazuje da je granata ispaljena sa srpskih pozicija. Da je bilo upotrijebljeno manje punjenje, kaže da nosač stabilizatora ne bi završio u krateru, nego bi bio odbačen. On negira da je došlo do mijenjanja izgleda kratera i da nije bilo moguće obaviti vještačenje.

"Pogledajte snimak na koji način je došlo do vađenja stabilizatora. Stabilizator je izvadio vojnik UNPROFOR-a. Ja sam nosač samo izvukao, a narednog dana sam ga vratio u prvobitnu poziciju", rekao je Zečević.

Dodao je da greška u uglu može biti maksimalno pet stepeni, što, po njemu, ne mijenja činjenično stanje.

Juče smo pokušali kontaktirati i advokata Gorana Petronijevića, Karadžićevog pravnog savjetnika, ali nam zbog zauzetosti nije mogao odgovoriti na poziv.

Od početka oprečna mišljenja o "Markalama"

Igor Crnadak, ministar inostranih poslova BiH, rekao je da treba do kraja ispitati navode iz presude Karadžiću u kojoj se navodi da je Armija RBiH gađala svoj narod.

"Treba ih do kraja ispitati da ne bi visile bez epiloga i kako bi dovele do konačne istine, kao što je to i pitanje 'Markala'" rekao je on.

Od početka postoje oprečna mišljenja o slučaju "Markale", a ljudi od struke i učesnici izražavali su sumnju u iskaze navodnih svjedoka, kazao je juče Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS.

"(Haški) sud je pokazao da je bilo gotovo nemoguće da sa srpskih položaja uđe granata na taj prostor i napravi takav masakr. Dobro je što se prvi put izjašnjava da su bošnjačke, tada muslimanske snage organizovale takve atake na svoj narod", rekao je Čubrilović. (Srna)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije