BANJALUKA - Džerard Selman, ministar pravde RS, rekao je juče da ukoliko ne budu uvažene primjedbe RS na nacrt dnevnog reda za strukturalni dijalog o pravosuđu BiH, delegacija RS neće učestvovati niti prihvatati bilo kakve zaključke.
On je naglasio da je RS dala primjedbe na nacrt dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Sarajevu, koji počinje sutra, jer u njemu ima perifernih pitanja koja apsolutno nisu bitna kao pitanja zbog kojih je otvoren strukturalni dijalog.
"Ukoliko ne budu uvažene primjedbe na dnevni red, mi po tim pitanjima nećemo učestvovati niti ćemo prihvatati bilo kakve zaključke. Ima pitanja na kojima ćemo insistirati i gdje ćemo prisustvovati, a to se uglavnom odnosi na drugi dan strukturalnog dijaloga, gdje se vidi da na dnevnom redu ima jedan set pitanja koji odražava suštinu vođenja dijaloga o pravosuđu", kazao je Selman.
Takođe i Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, istakao je da FBiH i dio institucija BiH žele da propadne strukturalni dijalog.
"Ako se dijalog spusti na nivo trećerazrednih službenika i budu se razmatrale neke besmislene teme, onda ćemo do četvrtka ocijeniti da li treba da nastavimo da učestvujemo u takvoj vrsti priče", kazao je Radojičić i dodao da najviše odgovornosti za ono što će se dogoditi u Sarajevu nose Evropska komisija i EU.
Faktički, na mala vrata se žele ugurati neka pitanja koja su već riješena na nivou BiH
On naglašava da kako se približava održavanje naredne runde strukturalnog dijaloga situacija se komplikuje.
"Cijela stvar se pokušava razvodniti i u prvi plan staviti neki zakoni iz FBiH koji su potpuno marginalni", kazao je Radojičić i dodao da ukoliko Brisel uđe u igre FBiH i zajedničkih institucija, to znači da EU nije ozbiljna na ovim prostorima.
Stav delegacije RS, koja broji 17 članova, jeste da se sutra traži da se periferna i pojedinačna pitanja, kao što su Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, Zakon o Tužilaštvu FBiH, Specijalna bolnica, izgradnja državnog zatvora, izbace sa dnevnog reda.
"To su periferna pitanja koja apsolutno ne zaslužuju posebnu pažnju i koja su u nadležnosti konferencije ministara pravde, koja se održava svakih šest mjeseci. Pitanje Zakona o Tužilaštvu FBiH je problem već pet godina jer kantoni ne žele da daju svoja ovlaštenja", naglasio je Selman.
Na pitanje da li sa tim dnevnim redom EU želi da opstruiše strukturalni dijalog, Selman kaže da ne misli tako, ali da je dio toga uradila Direkcija za evropske integracije BiH.
"Faktički na mala vrata se žele ugurati neka pitanja koja su već riješena na nivou BiH i koja direktno zadiru u nadležnost entiteta. Iz tog razloga nećemo na dnevni red stavljati raspravu o tim pitnjima", naglasio je Selman.
U Ministarstvu pravde BiH su nam rekli da je dnevni red predložen od strane Evropske komisije, te da je njima proslijeđen preko Direkcije za evropske integracije, ali da ne mogu govoriti da li će se mijenjati ili ne.
Milorad Dodik, predsjednik RS, očekuje da se u nastavku strukturalnog dijaloga utvrdi ustavni osnov za Sud i Tužilaštvo BiH, ali i za druge organe koji su formirani mimo Ustava te da evropski predstavnici treba da budu objektivni u cjelokupnom procesu.
Ako se dijalog spusti na nivo trećerazrednih službenika i budu se razmatrale neke besmislene teme, onda ćemo do četvrtka ocijeniti da li treba da nastavimo da učestvujemo u takvoj vrsti priče, kazao Radojičić
"Ako se izgubi objektivnost, onda nema razoga da se više borimo protiv vanustavnih mjera", kazao je Dodik i dodao da se problemi u pravosuđu BiH ne mogu riješiti jednim sastankom.
Prvi sastanak u okviru strukturalnog dijaloga održan je 6. i 7. juna ove godine u Banjaluci kada je, između ostalog, razgovarano o pitanju reforme pravosuđa i funkcionisanju pravosudnih institucija na nivou BiH, entiteta, Brčko distrikta i kantona. Otpočinjanju strukturalnog dijaloga doprinio je dolazak Ketrin Ešton, visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost EU u Banjaluku.
Nacrt dnevnog reda
Prvi dan
1. Zaostali predmeti, Zakon o Tužilaštvu FBiH
2. Neizvršenje kaznenih mjera, Zakon o izvršenju kaznenih mjera u FBiH
3. Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoći
4. Pravo na fer suđenje
5. Uspostava državnog zatvora i Specijalne bolnice za forenzičku psihijatriju
6. Informacije o pritvoru, ažurirane informacije o reformi zatvorske administracije
7. Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina
8. Upućivanje slučajeva, jednakost građana pred zakonima i upotreba krivičnog zakona za ratne zločine
9. Zaštita svjedoka i mehanizmi podrške
10. Pravosudna saradnja u građanskim i krivičnim stvarima
11. Saradnja između pravosudnih institucija i agencija za provedbu zakona
12. Regionalna saradnja
Drugi dan
1. Funkcionisanje pravosudnih institucija:
- Pravni okvir i koordinacija nadležnosti
- Ljudski kapaciteti i finansijski resursi