BiH mora nastaviti s reformom policije te kroz proces ustavnih promjena kreirati uređenje koje će onemogućiti blokade u odlučivanju, smatra Dimitrij Rupel, ministar vanjskih poslova Slovenije.
U intervjuu za "Nezavisne" ističe da je njegova zemlja zadovoljna rezultatima svoga predsjedavanja EU, posebice jer su BiH i Srbija potpisale sporazume s EU.
NN: Donedavno ste predsjedavali Vijećem EU. Jesu li realizirani prioriteti slovenačkog predsjedavanja EU?
RUPEL: Ocjenu slovenačkog predsjedavanja Vijećem EU prepuštam drugima. Sam mogu reći da sam sa predsjedavanjem zadovoljan jer je Slovenija pokazala spremnost, odličnu organiziranost i postigla ciljeve koje je sebi zadala. Pitanja na kojima smo postigli značajan napredak idu od paketa čuvanja okoline sa saglasnošću o smanjenju stakleničkih plinova do kulture, gdje bih želio spomenuti prije svega podsticaje u vezi međukulturnog dijaloga. Na području vanjske politike je bilo puno posla. Među najznačajnijim uspjesima treba da spomenem ponovno pokretanje pregovora za novi sporazum između EU i Rusije nakon dvogodišnjeg zastoja i, naravno, sve što smo učinili u vezi s europskom perspektivom zapadnog Balkana.
NN: Da li ste zadovoljni realizacijom politike o ubrzanom putu zemalja zapadnog Balkana u EU?
RUPEL: Odgovor je svakako potvrdan. Za vrijeme našeg predsjedavanja potpisali smo stabilizacijsko-asocijacijske sporazume sa BiH i Srbijom, što nije bio lagan cilj i bila su potrebna stvarno velika zalaganja da bi nam to uspjelo. Na početku predsjedavanja zadali smo sebi cilj da osiguramo svim državama zapadnog Balkana potpis evropskih sporazuma koji će, kad budu za to ispunjeni uslovi, tim državama omogućiti članstvo u EU. Time smo željeli doprinijeti miru i stabilnosti, kraju jugoslovenske krize, razvoju cjelokupnog regiona i boljem životu njegovog stanovništva.
NN: Jesu li zemlje regiona iskoristile ovu priliku da naprave korak više ka članstvu u EU?
RUPEL: Mislim da mogu potvrdno odgovoriti na to pitanje. To sigurno važi za BiH, koja je po odobrenju policijske reforme potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Isto važi i za Srbiju. Više stvarno nismo mogli uraditi. Manjih komplikacija je bilo jedino sa Makedonijom, koja je inače već kandidat, ali još nije određen datum početka pregovora o članstvu u EU. To bi trebalo da se desi ove godine. Istina je da je do zakašnjenja došlo zbog prijevremenih parlamentarnih izbora u toj državi, koji su u zadnja dva mjeseca stvarno usporili političku djelatnost.
NN: Očekujete li probleme u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU?
RUPEL: Vjerujem u sposobnost BiH i njezinih ljudi. Ako će biti prave političke volje i problema s implementacijom sporazuma ne bi trebalo da bude.
NN: Hoće li ustavna reforma biti neophodna za dalji napredak BiH ka članstvu u EU?
RUPEL: Ustavna reforma sama po sebi nije uslov za članstvo u EU. EU može, naravno, u okviru političkih, odnosno kopenhaških kriterija za članstvo da prihvati bilo kakav Ustav, o kojem ćete se dogovoriti u BiH. Međutim, Ustav može otežati vaš put u EU, ako bi došlo do blokade odlučivanja i do nastavka poteškoća sa funkcionalnošću vašeg državnog sistema.
NN: Da li EU očekuje dalju reformu policije u BiH?
RUPEL: Sigurno da EU očekuje nastavak reforme policije. Bez toga neće ići. Bez obzira na ustavno uređenje, o kojem ćete se dogovoriti, potrebno je dostignuti funkcionalnost policije na državnoj razini, kompatibilnost u organiziranosti i koordinaciju te one elemente jedinstvenosti policijske strukture bez kojih ne može biti uspješne borbe protiv kriminala, pogotovo organiziranog kriminala koji ne poznaje entitetske i kantonalne granice. Na kraju krajeva, to će tražiti birači koji žele da žive sigurno.
NN: Razumiju li političari u BiH proces evropskih integracija?
RUPEL: Mislim da je bio prošlogodišnji dogovor o prvoj fazi policijske reforme značajan pokazatelj da su političari BiH sve više svjesni značaja EU. Parafiranje i posebno potpisivanje sporazuma s EU 16. juna ove godine su, po mom mišljenju, kameni međaši koji znače da će pitanje napretka BiH prema EU biti i pitanje na izborima. To znači da će se političari BiH truditi da ispune očekivanja birača u vezi sa europskom budućnošću BiH i da će istovremeno osigurati nužno potrebno političko vodstvo administraciji koja će morati u parlamentu usvojene reforme provoditi.
NN: Je li EU progledala BiH kroz prste prihvatajući usvojene zakone o policiji kao dovoljne za ovu fazu reforme policije?
RUPEL: Ne, mislim da nije u pitanju gledanje kroz prste. Proces stabilizacije i pridruživanja je nekakva vezna posuda u kojoj je potrebno uvijek osiguravati pravu ravnotežu između podstreka procesima reforme i očekivanjima da se te reforme stvarno provedu. To vjerovatno bolje razumijemo u državama srednje i istočne Europe, koji smo već prošli taj proces i postali članovi EU. Važno je da država potencijalni član EU dobro razumije da mora ispuniti povjerenje i očekivanje Unije.
Dokažite da ste spremni za ukidanje OHR-a
NN: Jesu li se potpisivanjem sporazuma između BiH i EU stekli uslovi za gašenje Ureda visokog predstavnika za BiH?
RUPEL: Kao što znate, potpis sporazuma je samo jedan od grupe dva uslova i pet ciljeva, koje je februarski upravni odbor Vijeća za implementaciju mira postavio za zatvaranje OHR-a, odnosno za prijenos ovlasti na specijalnog predstavnika EU. Ja sam optimista da će uskoro biti ispunjeni i ostali uslovi i da će BiH u potpunosti preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost. Izborna kampanja pred oktobarske lokalne izbore će biti prilika da smirenom i argumentiranom kampanjom, usredotočenom na lokalna pitanja i ne na "velike" teme koje podstiču strasti, dokažete da ste na putu ka zatvaranju OHR-a.