SARAJEVO, BANJALUKA - Pravni ekspert Boško Đukić, nekadašnji član UO Jedinice za implementaciju projekta (JIP) gradnje državnog zatvora u Istočnom Sarajevu, ocijenio je danas za "Nezavisne" da bi sa planiranih 80 miliona KM sredstava za ovaj zatvor bilo moguće rekonstruisati sve kazneno-popravne domove u državi.
Nakon teksta "Nezavisnih" o pozadini netransparentnog trošenja sredstava i korupcije s međunarodnim predznakom u okviru ovog projekta, u javnost tako počinju izlaziti i drugi detalji o nepravilnostima i pritiscima stranaca te cijela priča već poprima obrise afere.
Đukić je, inače, ostavku na članstvo u UO JIP-a podnio ljetos, ogorčen mnogim nepravilnostima.
"Sve što ste napisali stoji. Ja sam kao član UO ostavku podnio jer sam se domaćinski odnosio prema projektu i nisam mogao da odgovorim na zahtjeve Vitomira Milesa Raguža (menadžer Evropske razvojne banke za BiH, inače glavni kreditor projekta). S parama koje su izdvojene i koje su obrnute mogli smo da pozlatimo sve i jedan zatvor u BiH", ističe Đukić, koji izražava veliki skepticizam u pogledu optimističkih najava iz Ministarstva pravde BiH o skorom početku radova.
Naime, iako su iz Ministarstva pravde BiH najavili da bi tender za gradnju zatvora konačno trebalo da bude raspisan najkasnije do kraja godine, poput eksperata dobro upućenih u cijeli projekat i Đukić je uvjeren da ovakvim tempom i načinom rada državni zatvor neće biti završen još godinama.
"Vjerujte, na način na koji se radi zatvor neće biti izgrađen za još deset godina", uvjerava Đukić. Na pitanje ko je najodgovorniji što se projekat razvukao na šest godina i što mnoge izvršene procedure upućuju na nezakonitosti, izdvaja dva imena.
"Vitomir Miles Raguž je taj ekspert Evropske razvojne banke koja plasira sredstva. U BiH je to ministar pravde Bariša Čolak", navodi Đukić, koji kaže da su problemi eskalirali početkom njegovog preglasavanja u UO.
"Ne mogu lično tvrditi da su nestali milioni, ali toliko je nelogičnosti. Recimo, po svaku cijenu su željeli da sagrade ploče za solarnu energiju, što je suludo, jer podno Igmana vrlo je malo sunčanih dana", zaključuje Đukić.
Ministar pravde Bariša Čolak, kojeg Đukić proziva, u prethodnom periodu malo se ili gotovo nikako oglašavao po ovom pitanju. Čolak je, međutim, "pozadinski" aktivan. Prema njegovoj odluci, objavljenoj u "Službenom glasniku BiH" broj 85 od 29. oktobra ove godine, vidljivo je da ključne ljude u ovom projektu pomalo već hvata panika nakon što su jedan za drugim dva direktora JIP-a podnijeli ostavke s funkcija zbog sumnji u kriminal. Čolakovom odlukom, naime, izmijenjeni su uslovi o unutrašnjem ustroju JIP-a (direktor više ne mora imati osam, nego samo tri godine radnog iskustva), na osnovu kojih je postavljen aktuelni direktor Zoran Bašić, nekadašnji "rezervni" kandidat, i to bez raspisivanja bilo kakvog novog konkursa.