BiH

Dodik: Ozbiljan problem što se o akcizama ne raspravlja po hitnom postupku

Dodik: Ozbiljan problem što se o akcizama ne raspravlja po hitnom postupku
Dodik: Ozbiljan problem što se o akcizama ne raspravlja po hitnom postupku
Srna

GRADIŠKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik upozorio je, komentarišući odluku parlamenta BiH da se o povećanju akciza ne odlučuje po hitnom postupku, da se upada u ozbiljan problem jer se gube rokovi i da to predstavlja pitanje odgovornosti.

"Upadamo u ozbiljan problem, jer gubimo rokove, što znači da ukoliko sada želimo nešto, moramo da provedemo najmanje dvije godine za novo dogovaranje. Za dvije godine izgubiti taj novac, to zaista predstavlja pitanje odgovornosti", rekao je Dodik novinarima u Gradiški. 

Dodik je naglasio da je Srpska ispunila sve iz mape puta u vezi sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i da nema nijedne neispunjene obaveze iz Reformske agende, te da je problem očigledno u Federaciji BiH i zajedničkim institucijama BiH. 

On je napomenuo da su predstavnici Savjeta ministara BiH upravo potpisujući mapu puta sa MMF-om prihvatili da će to uraditi.

"Prihvatili su to i neki koji su od toga pokušali da prave dnevnu politiku", rekao je Dodik. 

On je podsjetio da je Mladen Ivanić ranije inicirao određenu izjavu koju su trebali da potpišu lideri, a koja je bila osnova za Reformsku agendu. 

"Mi iz Republike Srpske upravo smo smatrali da to ne treba da radimo, a oni su insistirali na tome, pa smo dobili ozbiljne napore koje je imala Njemačka i Velika Britanija da se ta izjava potpiše. I nakon naše intervencije i traženja da se svako legitimiše kao odgovoran za sprovođenje toga, onda je došlo do potpisivanja te izjave", dodao je Dodik. 

On je napomenuo da je nakon toga, na osnovu te izjave, došla Reformska agenda u koju je samo, osim onog što je bilo, uključen i ovaj aranžman sa MMF-om. 

"Zajednički nivo je insistirao na tome, pokušao da napravi politiku podrške i pribavi podršku cijele javnosti u BiH o tome, a onda kada su trebali da odlučuju, evo vidite, nije samo problem ni SDS i Savez za promjene, koji je rekao da neće iz nekog svog kalkulantskog razloga, ali to će objasniti sad. Tu je sada problem Bošnjaka koji nisu bili u okviru obaveza koje su preuzeli", rekao je Dodik. 

Dodik je rekao da je SDS pokušao da pravi politike na lažnom predstavljanju kako štiti nekog, te napomenuo da u Republici Srpskoj već duže vrijeme funkcionište model "plavi dizel". 

"U Republici Srpskoj već duže vrijeme funkcioniše model koji se može nazvati 'model plavi dizel' i mi smo onima koji su stvarni proizvođači subvencionisali određeni novac u tom pogledu. Odjednom su se oni (SDS) pojavili kao zaštitnici toga i rekli da je to novo opterećenje", naveo je Dodik. 

Prema njegovim riječima, vlast u Srpskoj će preuzeti da korisnici plavog dizela neće imati novo opterećenje, dakle, novo opterećenje na gorivo neće opteretiti one koji su korisnici prava iz plavog dizela. 

Dodik je napomenuo da su on, predsjednik Vlade Željka Cvijanović i ministar finansija Srpske Zoran Tegeltija govorili javno o tome i preuzimali obavezu, te da sada postoji i jasan koncept, prema kojem bi svoje finansijske efektive povećali - putevi 15 miliona KM, poljoprivreda 10 miliona, auto-putevi 40 miliona KM i zdravstvo od deset do 15 miliona KM. 

On je naglasio da je SNSD, kao odgovorna politička partija, prisustvovao sjednici Predstavničkog doma u srijedu samo zato što su od pojedinih iz međunarodne zajednice dobili uvjeravanje da postoji određena većina. 

"Sad vidimo da te većine nema. Ali, iz odgovornosti prema Republici Srpskoj i ljudima ovdje i korisnike prava iz ove četiri institucije, SNSD je ušao unutra, bez obzira na svoj raniji stav, imajući u vidu stav Narodne skupštine Srpske da uvijek to učini kada je riječ o interesu Srpske", rekao je Dodik.

Dodik kaže da SDS priča gluposti, ne poznaje stvari i pokušava da napravi politike. 

"Ovo što su oni uradili, lažno se boreći za navodnu priču o poljoprivrednicima, sada su izgubili svi. Sada mi naravno ne možemo da uzmemo od puteva i preraspodijelimo na nivo poljoprivrede i to ostaje na istom nivou kao što je do sada bilo", rekao je Dodik. 

On je napomenuo da je dogovor vlasti u Srpskoj bio da se dio od imovine prihoda puteva usmjeri u poljoprivredu i time pokrije plavi dizel u iznosu od 10 miliona, te da budžet ne bi bio 60 miliona KM, nego 70 miliona. 

Dodik je ukazao da određeni broj poljoprivrednika, koji primaju značajan dio naknada - od 200.000 do 400.000 KM, najviše kleveće upravo sistem raspodjele. 

"Nije pristojno ako neko koristi ta prava u visini od 250.000 KM da je najgrlatiji u osudi vlasti Republike Srpske u tom pogledu", dodao je Dodik. 

Dodik je rekao da smatra da je vlast u Srpskoj bila korektna, napominjući da je isplaćivala obaveze u gotovo nemogućim uslovima.

"Nismo išli na kresanje prava, a mogli smo. Mi ćemo uraditi ono što je u najvećem interesu Republike, bez obzira kome se to svidjelo ili ne i u samoj Republici Srpskoj", zaključio je Dodik. 

Predstavnički dom u srijedu nije prihvatio zahtjev Savjeta ministara BiH za razmatranje po hitnom postupku seta prijedloga zakona neophodnih za nastavak kreditnog aranžmana sa MMF-om, među kojima i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama, kojim se predviđa povećanje akciza na gorivo za 15 feninga po litru. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije