BiH

Dodik: Srbi ne vjeruju Haškom sudu

Dodik: Srbi ne vjeruju Haškom sudu
Foto: N.N. | Dodik: Srbi ne vjeruju Haškom sudu

BEOGRAD - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je, uoči izricanja drugostepene presude u Hagu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, da je moguće da pobijedi "neka pravda", ali da je odavno, kao i srpski narod, prestao da vjeruje u ispravnost tog suda koji svojim odlukama nije dao osnovu za pomirenje u BiH.

"Nemoguće je da je samo jedna strana kriva. Kako da imate povjerenje kada je kažnjeno cjelokupno vojno i političko rukovodstvo, a sa druge strane je /ratni komandant Armije BiH/ Naser Orić, o čijim su zvjerstvima stranci pravili emisije još u toku rata na Si-En-En-u, oslobođen u Hagu i u političkom sudu u Sarajevu?", rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, Karadžić je u žalbenom postupku, a niz pitanja je ostalo bez odgovora.

"Je li Karadžić učestvovao u nečemu? Je li donio neku odluku? Je li nekoga ubio? Je li donio odluku o napadu na civile? Da oni budu strijeljani? Nije nigdje. O čemu je onda riječ? Kakva je to priča o kolektivnoj odgovornosti, o komandnoj odgovornosti? Kako onda Amerikanci ne odgovaraju za komandnu odgovornost? Samo mi odgovaramo za komandnu odgovornost", rekao je Dodik za Televiziju "Pink".

On je podsjetio da je nakon smrti Alije Izetbegovića pred javnost izašao tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun i rekao da je "smrt spriječila njegovo procesuiranje".

"Dobro, onda je moje pitanje, zašto ste čekali da umre? Zašto ga niste procesuirali? Tako je i sa /Franjom/ Tuđmanom. I onda hoće da vas natjeraju da imate povjerenje i na tome se sve završava", rekao je Dodik.

On je naveo da je u posljednje vrijeme bilo izjava i od sudija i od službenika Haškog tribunala da su nestali dokumenti, dokazi i mnogo šta drugo.

"To je samo potkrijepilo i ojačalo naše nepovjerenje. Činjenica je da je tamo neko sklanjao dokaze. Da je neko montirao stvari. To nije kažnjivo. To je dozvoljeno. Pogotovo kada se radi protiv Srba. Tako da ja tom sudu odavno ne vjerujem", zaključio je Dodik.

Drugostepena presuda prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću biće izrečena sutra pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu.

Ova presuda biće izrečena nakon što su razmotrene žalbe odbrane i tužilaštva na prvostepenu odluku, kojom ga je 2016. godine Haški tribunal osudio na 40 godina zatvora.

Prvostepenom presudom Karadžić je proglašen krivim za "genocid na području Srebrenice 1995. godine", dok je oslobođen optužbi za "genocid u drugim opštinama u BiH tokom 1992. godine".

Suđenje Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine, a 24. marta 2016. godine donesena je prvostepena presuda, na koju su se žalili i odbrana i tužilaštvo.

Karadžić je uhapšen u Srbiji 21. jula 2008. godine i 30. jula prebačen u Haški tribunal.

Dodik: U BiH nema jedinstvenog stava o NATO-u

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik rekao je danas da u BiH nema odluke o NATO-u jer ne postoji jedinstven stav - Republika Srpska je jasno rekla da neće u Sjeveroatlantski savez, dok Hrvati i Bošnjaci to žele.

Dodik je naglasio da je apsurdna situacija da američki predsjednik Donald Tramp uporno govori protiv NATO-a, dok američki zvaničnici kada dođu na ove prostore vrše pritisak da se uđe u tu alijansu, kao i kada britanske diplomate govore - idite u EU, a Britanija iz nje izlazi.

"Kao i Srbija, još se oporavljamo od NATO bombardovanja. Percepija naših ljudi je da su to ljudi koji su došli da nas pobiju. Kako mi odjednom da prihvatimo tu vrstu priče? Naravno, u nekom racionalnom smislu, to je ogroman savez i ne bi trebali da budete protiv njih ili da se sklonite iz vidokruga", rekao je Dodik za Televiziju "Pink".

Prema njegovim riječima, Srbi ne žele NATO granicu na Drini.

On je naveo da neka vrsta saradnje Srbije i BiH sa NATO-om postoji u okviru Partnerstva za mir, ali da to očigledno njima nije dovoljno jer su Hrvatska i Turska u NATO-u i za Bošnjake i Hrvate je razumljivo da žele u taj savez.

Dodik je ponovio da je Narodna skuština Republike Srpske donijela rezoluciju kojom se izjasnila o tom pitanju i da pozicija Srpske o NATO-u ostaje nepromijenjena.

Dodik: Davanje novca za ostanak migranata - alarm za Srpsku

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je rekao da niko ne zna koliko ima migranata u BiH, te ocijeno da sama činjenica da Evropa nudi ozbiljan novac da ti migranti ostanu, predstavlja neku vrstu alarma za Republiku Srpsku.

"To je za nas neka vrsta alarma. Mi u Republici Srpskoj smo rekli - u redu, niko ih neće dirati, ali ih nećemo ovdje ni ugošćavati i smještati u centre", rekao je Dodik za TV "Pink".

Prema njegovim riječima, za sada je zvaničan podatak o 4.000 migranata, ali koliko ih je tačno u BiH niko ne zna.

On je ocijenio da je granica BiH porozna i da je dosadašnja vlast u Sarajevu ignorisali činjenicu što migranti prolaze, te da se sada vide loši efekti takve, neodgovorne politike.

Dodik je naglasio da se vidi da tu postoje neke druge tendencije, koje nisu samo humanitarnog karaktera, nego i pitanje gdje se stacioniraju.

On je naveo da su migranti pretežno smješteni u Federaciji BiH, u oblasti Bihaća, gdje su počinili mnogo nasilja i pljački, pa je i lokalno stanovništvo veoma uznemireno i traži pomoć.

Govoreći o napadu na dvije džamije na Novom Zelandu i povezivanju napadača sa Srbima, Dodik je ocijenio da je riječ o politizaciji i da to rade srpske komšije iz regiona.

On je dodao da BiH ima jednog potpuno neodgovornog ambasadora, muslimana, u Australiji, koji pokriva Novi Zeland, koji je "potrčao" da objasni ono što su neki vidjeli - imena likova iz srpske istorije ispisana na oružju napadača.

"Onda nam kažu da mi treba zajedno sa njima da živimo, a oni ne propuštaju priliku da okleveću Srbe i postave ih u negativan kontekstu, u želji da se prema Srbima preduzimaju što negativnije posljedice", rekao je Dodik.

Govoreći o BiH, Dodik je naveo da nije bilo nimalo lako zaustaviti prenošenje nadležnosti sa Republike Srpske na BiH, te ocijenio da današnja BiH nije ona dejtonska, nego "nikakva Bosna", u koju više niko ne vjeruje.

"BiH je bačena u neku orbitu za koju Evropljani vjeruju da je pripremaju za EU, a većina ljudi ne vjeruje u Bosnu. Ne vjeruju ni sami stranci", rekao je Dodik.

Kada je riječ o izgradnji mosta na Savi koji će biti veza sa Hrvatskom, Dodik je rekao da se napokon krenulo sa procedurama, nakon što je je hrvatska strana dugo opsturisala projekat jer je kalkulisala, smatrajući da infrastruktirni objekat treba da pravi EU, gdje joj je granica.

"Oni /Hrvatska/ su izbjegavali da daju svoj dio novca, koji nije u suštini veliki", rekao je Dodik, napominjući da je Srpska napravila auto-put od Banjaluke do Gradiške i došla do Save.

On je napomenuo da je preko Banjaluka najkraći put od Mađarske, preko Hrvatske do Splita, te naveo da je plan Srpske povezanost primarno sa auto-putem za Beograd, a potom i da se "spusti" auto-putem prema Kupresu, a odatle je najbliži srednji Jadran.

Kada je riječ o mostu na Drini, kod Bratunca, Dodik je rekao da do sada BiH nije bila sposobna zbog opstrukcije da riješi formalna pitanja u vezi sa izgradnjom pristupni put, jer je način života u Sarajevu - opstrukcija, ali da je sada to pitanje riješeno i treba nekoliko mjeseci da se to napravi.

"Ako bilo šta dođe iz Republike Srpske da se radi, računajte na tu opstrukciju. Tu ne treba imati nikakve iluzije... BiH je podijeljena po mnogo čemu. Danas u Sarajevu nema 150.000 Srba koji su istjerani, ali nema ni Bošnjaka u onom obimu koji je bio u Srpskoj, to je rezultat rata", rekao je Dodik, te ocijenio da u Srpskoj postoji plebiscitarna podrška Republici Srpskoj.

Govoreći o turističkom potencijalu Srpske, Dodik je naglasio da je locirano nekoliko turističkih centara, među kojma Andrićgrad, Jahorina, Trebinje, a potencijale imaju i Zvornik, Bijeljina i Banjaluka.

On je rekao da Jahorina privlači veliki broj ljudi ne samo zimi, nego i ljeti i ima šta da ponudi, dok je u Višegradu, kojem je prijetio odliv stanovništva, uz pomoć režisera Emira Kusturice napravljen Andirćgrad, koji je prošle godine registrovao 400.000 posjetilaca.

"Vjerujem, da nije bilo Andrićgrada, Višegrad bi izgubio znatan broj svog stanovništva. Andrićgrad je uticao ne samo da se ostane, nego da se narod počeo i vraćati", kaže Dodik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije