HAG - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas u svjedočenju pred Haškim tribunalom da je lider SDA Alija Izetbegović vodio politiku opasnih namjera i napravio temelj za sukob na prostoru BiH.
Dodik je u dokaznom postupku odbrane Radovana Karadžića rekao da je SDA bila formirana kao prva nacionalna i nacionalistička stranka, koja je svojim djelovanjem uporno pokušavala da naruši pažljivo izbalansirani balans u BiH, jer je sve vrijeme bila vidljiva namjera da preuzmu ingerencije upravljanja BiH.
On je rekao da je "najveća srpska i SDS-ova greška bila u tome što su pokušali braniti rušenje balansa u BiH".
Dodik je za Izetbegovića rekao da je "predano radio na ranije napisanoj Islamskoj deklaraciji i na uvođenju šerijata na tom prostoru, zbog čega je i odgovarao u bivšoj Jugoslaviji". "Iz dana u dan smo mogli da vidimo razradu te deklaracije", rekao je Dodik.
Zastupnik optužbe Alen Tiger prekinuo je u jednom trenutku svjedočenje, rekavši da je Dodik upitan o fukcionisanju Skupštine, a govori o Islamskoj deklaraciji, koja se ne pominje u sažetku izjave. Dodik je uzvratio da on ima dovoljno vremena i da je došao da svjedoči o važnom kontekstu, i zamolio tužioca da ga ne prekida.
Karadžić je glavno ispitivanje započeo pitanjima o Dodikovom obrazovanju i o političkoj karijeri u Savezu reformskih snaga Jugoslavije, koji je na saveznom nivou predvodio Ante Marković,a u BiH profesor Nenad Kecmanović.
Opisujući sastav prijeratne Skupštine BiH, u kojoj je i sam bio poslanik kao reformista, Dodik je rekao da je parlament bio višestranački i da su vodeće stranke bile SDA na čelu sa Alijom Izetbegovićem, HDZ na čelu se Stjepanom Kljujićem, SDS, čiji je predsjednik bio Karadžić. On je naveo da su u Skupštini bili zastupljeni i reformisti, liberali, Srpski pokret obnove i neke manje partije.
Najavljeno je da će glavno ispitivanje trajati jedan sat, a da će zastupnik optužbe unakrsno ispitivati Dodika dva sata.
Pretres je nastavljen sa oko sat vremena zakašnjenja zbog tehničkog problema u sudnici tri.
Skupština srpskog naroda štitila nacionalne interese
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je pred Haškim tribunalom da je Skupština srpskog naroda u oktobru 1991. godine bila višestranačka i da je za cilj imala legitimnu zaštitu Srba, te da nisu bili predviđeni nikakvi sukobi sa drugima.
Dodik je, na suđenju Radovanu Karadžiću u svojstvu svjedoka odbrane, naveo da nikada nije čuo od Karadžića ili bilo kog drugog srpskog funkcionera bilo šta što odgovara kvalifikacijama iz optužnice, te da je srpska strana prihvatala pregovore i podržala Kutiljerov plan o tri konstitutivne jedinice.
Dodik je kao krivca za prijeratno narušavanje nacionalnog balansa u BiH naveo SDA i Aliju Izetbegovića, za koga je rekao da je pisac "Islamske deklaracije" i da se zalagao za uvođenje šerijatskih zakona čim muslimani budu većina u BiH.
"HDZ BiH je u to doba prvenstveno podržavo nezavisnost Hrvatske - i to je bio primarni cilj, a onda su formirali Hrvatski zajednicu Herceg-Bosnu koju su željeli da pripoje Hrvatskoj. To je i dovelo do dvoipogodišnjeg rata Hrvata i muslimana u BiH", naveo je Dodik.
Dodik je istakao da Srbi u BiH ne bi prihvatili unitarnu BiH po principu "jedan - čovjek jedan glas" ni da je to prihvatio SDS ili Karadžić.
On je potvrdio da je za promjenu Ustava tadašnje Socijalističke Republike BiH bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što zagovornici nezavisnosti nisu imali, pa su srušili Ustav i odbili uvođenje doma naroda, koji su zagovarali poslanici SDS i još neke stranke, a koji je trebao da zaštiti prava svakog naroda.
"Izetbegović nije imao političku većinu, lažno se predstavljao kao predsjednik BiH i tražio međunarodnu pomoć. Formirali su `Zelene beretke`. Posljedica je bila ta da su prva ubistva u BiH - bila ubistva Srba od strane muslimana", rekao je Dodik.
Narodna skupština bila najvažnija institucija
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je pred Haškim tribunalom da je Narodna skupština Srpske u ratu bila najvažnija institucija, važnija od bilo kog funkcionera, te da je donosila ključne odluke.
Muslinaske zajednice u području nisu dirane, opština, Laktaši, Banjaluka, Srbac it. NIkada nismo dobili od inst RS naloge za uznemiravanje srugih etnučkih zajednica. Ja sam održavao kontakt sa njima, nekima sam pomagao, jer su se bojali..Namjera je bila da se
Govoreći u svojstvu svjedoka odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću, Dodik je istakao da u parlamentu nikada nije usvojen dokument koji se zalagao za nasilje nad drugim narodima i manjinama.
Dodik je napomenuo da u arhivi ima sve skupštinske odluke tog vremena i da su one dostupne svima.
Prema njegovom svjedočenju, u Narodnoj skupštini Republike Srpske postojala je potpuna sloboda govora - svi su mogli da kažu šta žele i šta misle, a je to pravo koristio i on kao opozicionar.
"Skupština je, može se reći, bila u stalnom zasjedanju. Održavana je u mnogim mjestima Srpske - na Palama,u Banjaluci, Prijedoru... Bilo je i esktremnijih stavova ponekad i suprostavljenih, ali kompromis je uvijek bio postignut", napomenuo je Dodik.
On je naglasio da muslimanska zajednica na području u kome je on živio nije bila ugnjetavana, niti je iz centralnih institucija Srpske ikada došla bilo kakva naredba da se loše postupa prema njima - ni u Laktašima, ni u Banjaluci, Srpcu, Gradiški....
On je podsjetio da je 1994. godine na prostor Republike Srpske upala diverzantska jedinica iz Hrvatske i počinila zločine. Ubijeno je 14 Srba i tada su se, istakao je Dodik, neki pripadnici muslimanske i hvatske zajednice prepali eventualne odmazde.
"Otišao sam privatnim automobilom i smjestio ih u Laktaše, u svoju kuću. Nikavih institucinalnih naredbi za uznemiravanje tih ljudi nikada nije bilo", posvjedočio je Dodik.
Predsjednik Srpske je podsjetio da su Laktaši nedaleko od banjalučkog aerodroma i da je artiljerija iz Hrvatske "tukla" po tom areodromu na početku rata te da je bilo ranjenih i poginulih.
On je posvjedočio i da su u jednom danu mudžahedini ubili 16 mladića iz Laktaša. ""Tog dana sam bio sa Karadžićem na Palama. Kada smo saznali za tu vijest, Karadžić mi je rekao da je rat i da ljudi ginu, ali da treba spriječiti stradanja", dodao je Dodik.
Predsjednik Srpske govorio je i o pristrasnoj ulozi visokih predstavnika koji su podržavali unitarnu BiH - smjenjivali su izabrane ljude, kažnjavali ih, donosili čak i zakone mada na to nisu imali nikakvo pravo.
"Za sve to pozivali su se na bonske odluke, mada u njima o takvim ingerencijama nema ni govora, istakao je Dodik i upozorio da su visoki predstavnici masovno kršili Dejton i prava Repiblike Srpske i Srba.
Dodik je istakao da je u životu dobio mnogo odlikovanja - u vojsci bivše Jugoslavije, od institucija Republike Srpske i od nekih drugih država.
Karadžić je završio ispitivanje, a nakon pauze predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odgovaraće na pitanja Tužilaštva Haškog tribunala.