BANJALUKA - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je večeras telefonom sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom.
"Turski predsjednik izrazio je zadovoljstvo zbog postignutog dogovora izbornih pobjednika o formiranju novog saziva Savjeta ministara, čime se, kako su se sagovornici saglasili, otvara mogućnost za što skoriju realizaciju već dogovorenih projekata, od kojih neki imaju i regionalni značaj, kao što je auto-put koji će povezati BiH, Republiku Srpsku i Srbiju", saopšteno je iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.
U saopštenju se navodi da su Dodik i Erdogan naglasili da su sada stvorene neophodne pretpostavke da se BiH, dogovorom, posveti rješavanju postojećih problema u interesu svih njenih građana.
Slijedi usvajanje agende za provođenje programa socio-ekonomskih mjera
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija najavio je da će na prvoj sjednici biti usvojena agenda za sprovođenje programa socio-ekonomskih mjera za period 2019-2022. kao podrška vladama Republike Srpske i Federacije BiH, koje su te programe već usvojile i koje i jesu u njihovoj nadležnosti.
Tegeltija je rekao da novi Savjet ministara čeka pet ili šest prioritetnih obaveza - od zakona za osiguranje depozita, preko zakona o PDV-u, do nekih drugih mjera, dok su ostale obaveze većinom u nadležnosti entiteta.
Kada je riječ o eventualnoj promjeni stope PDV-a u BiH, predsjedavajući Savjeta ministara istakao je da je u BiH potreban konsenzus za sve, pa i za to.
"Nikada nećemo predlagati ono o čemu nećemo postići saglasnost, pa ni o pitanju PDV-a", poručio je Tegeltija i podsjetio da je na ovo pitanje odgovarao i na sjednici Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara.
Prema njegovim riječima, u prijedlogu zakona o PDV-u koji se već duže nalazi u proceduri nema povećanja stope PDV-a.
"Smatram da treba da otvorimo priču o direktnim i indirektnim porezima zajedno sa entitetima i procijenimo da li da napravimo određenu preraspodjelu između tih poreza", pojasnio je Tegeltija.
On smatra da se kombinacijom promjene direktnih i indirektnih poreza može stvoriti pretpostavka za fleksibilnije tržište rada koje će omogućiti rast plata, prije svega u privatnom sektoru, te obezbijediti dodatan nivo sredstava za funkcionisanje fondova socijalne sigurnosti u entitetima.
"Ali, to je stvar punog konsenzusa jer u cijelom procesu moraju da učestvuju parlamenti entiteta, te Predstavnički i Dom naroda BiH", naveo je Tegeltija za BHT1.
On je istakao da Savjet ministara ima jasnu ulogu kada je riječ o ekonomiji, ali da je mnogo više mjera u nadležnosti entiteta.
"Poruka koja mora otići iz Savjeta ministara jeste da nijedna reforma koju budu sprovodili entiteti neće biti zaustavljena zbog toga što neće biti realizovane mjere u Savjetu ministara. Neće se desiti da aranžamani sa međunarodnim finansijskim institucijama ne budu realizovani zato što nešto nije uradio Savjet ministara", poručio je Tegeltija.
Prema Tegeltijinim riječima, jedinstven ekonomski prostor - cilj je svih i nema prepreka da se to definiše.
"Osnovna pretpostavka jeste da se dođe do horizontalne harmonizacije što je moguće većeg broja propisa i to se radi zadnjih godina zajednički, prije svega zahvaljujući aktivnosti dva entitetska premijera", rekao je Tegeltija i izrazio očekivanje da će ta praksa biti nastavljena.
Govoreći o nastavku puta BiH ka EU, on je podsjetio da je Savjet ministara usvojio akcioni plan sa oko 696 mjera za čije sprovođenje postoji puna saglasnost u BiH, ali da postoji određen broj za koje nije usaglašena nadležnost.
"Očekujem da će putem mehanizma koordinacije biti riješen i taj dio pitanja i da ćemo pristupiti realizaciji tog našeg akcionog plana", dodao je Tegeltija, izrazivši žaljenje što je izgubljeno skoro osam mjeseci na utvrđivanju mjera za čije sprovođenje BiH ima na raspolaganju 12 mjeseci.
On je izrazio nadu da će BiH, uz punu posvećenost, do sredine iduće godine moći EU da predstavi kredibilan broj raznih aktivnosti i mjera na kojima radi.
Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da je realno očekivati da u prvom kvartalu naredne godine bude usvojen budžet BiH za 2020. godinu, što bi ostavilo dovoljno prostora da do kraja godine bude realizovano sve što je njime planirano.
Podsjećajući da princip privremenog finansiranja postoji samo na nivou zajedničkih institucija BiH i da institucije cijeli mandat mogu provesti u privremenom finansiranju, Tegeltija je upozorio da taj princip stvara mnoge probleme i ugrožava realizaciju brojnih projekata.
On je izrazio očekivanje da će Savjet ministara biti formiran do kraja godine, naglasivši da nije realno očekivati da će poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH potvrditi kandidate za ministre i njihove zamjenike na sjednici zakazanoj za srijedu, 18. decembar, već da će to biti pet ili sedam dana nakon tog datuma.
Govoreći o kandidatima za Savjet ministara iz reda srpskog naroda, čija su imena poznata javnosti, Tegeltija je rekao da je SNSD izabrao odličnu ekipu ljudi koji mogu da rade u Savjetu ministara i da ga unaprijede, te da su oni dobili punu saglasnost stranke.
On je ponovio da su kandidati SNSD-a Staša Košarac i Vojin Mitrović predloženi za ministre spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, odnosno komunikacija i transporta, a Mirko Okolić za zamjenika ministra odbrane.
Prema njegovim riječima, kandidat Socijalističke partije Vladimir Mijatović predložen je za zamjenika ministra bezbjednosti, dok je kandidat Ujedinjene Srpske Siniša Ilić predložen za zamjenika ministra civilnih poslova.
Tegeltija je rekao da je danas uputio Centralnoj izbornoj komisiji /CIK/ i Agenciji za istrage i zaštitu /Sipa/ BiH na provjeru podatke koje su dostavili kandidati za ministre i zamjenike ministara iz reda srpskog i hrvatskog naroda, te dodao da to nije učinio za Draška Aćimovića, kojeg je DNS predložio za ministra za ljudska prava i izbjeglice.
"Činjenica je da je DNS dostavio prijedlog svog kandidata za ministra iz reda ostalih, ali kandidat nije dostavio svoje podatke, zbog čega oni nisu poslati na provjeru", naveo je on dodavši da će podaci biti upućeni kada dobije i imena ministara iz reda bošnjačkog naroda.
Kada je riječ o kandidatima za Savjet ministara iz bošnjačkog naroda, Tegeltija je rekao da će nakon razgovora sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, razgovarati i sa predstavnicima SBB-a i DF-a, te da će se tada znati u kom roku se mogu očekivati imena koja predstavljaju bošnjačke političke partije.
Predsjedavajući Savjeta ministara je najavio da je spreman da sjednice u cijelosti otvori za javnost, da budu dostupne svima i da svako vidi i čuje kako se razgovara.
"Sjednice treba da budu mjesto gdje se donose odluke, a ne gdje se vodi politikantstvo", istakao je Tegeltija i dodao da će insistirati da materijali koji budu razmatrani na sjednicama budu dobro pripremljeni.
Tegelgija je rekao da je spreman da nakon svake sjednice Savjeta ministara budu održavane konferencije za novinare na kojima će jedan ili dva ministra predstaviti najvažnije razmatrane tačke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.