SARAJEVO Bosna i Hercegovina i ostale zemlje zapadnog Balkana često podsjećaju na crnu rupu u srcu Evrope, izjavila je juče u Sarajevu Doris Pak, poslanica u Evropskom parlamentu, tokom konferencije "50 godina Rimskih sporazuma i budućnost zapadnog Balkana".
`Kada kolegama objašnjavam zašto bi zemlje ovog regiona trebalo integrirati u EU često im pokažem mapu Evrope i zemlje zapadnog Balkana koje često podsjećaju na crnu rupu u srcu EU. To treba promijeniti, ali to zavisi od vlasti u ovoj zemlji i brzine provedbe nužnih reformi`, kazala je Pakova.
Dodala je kako predstojeće promjene Ustava BiH treba da rezultiraju ustavom koji će štititi prava građanina kao pojedinca, a ne kolektiviteta kao što je to slučaj danas. Pakova je upozorila da u BiH još nema široke osude zločina počinjenih u proteklom ratu, te da još postoje politike koje su te zločine omogućile.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić na jučerašnjoj konferenciji, koju su organizirali Direkcija za evropske integracije BiH i Fondacija `Konrad Adenauer`, rekao je da vjeruje da će BiH u ovoj godini potpisati sporazum s EU.
`Velike promjene treba da se dese u našem načinu razmišljanja. Moramo težiti dogovoru i kompromisu kao zemlje EU prije 50 godina`, rekao je Špirić.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Švarc-Šiling kaže da se sjeća podjela u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, ali da je značaj Rimskih sporazuma u raskidu veza s prošlošću.
`U Evropi je prije 50 godina vladalo sumorno raspoloženje. Tada su lideri odlučili da ostave prošlost zbog budućnosti i danas imamo zajednicu 27 država. Početak pridruživanja BiH toj zajednici jeste potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji. Zato lideri treba da prihvate sporazum o reformi policije, koji je bio na stolu prošlog mjeseca`, rekao je Švarc-Šiling.
On je dodao da Evropska unija nije ekskluzivan klub.
`To je inkluzivna zajednica država koje su prevazišle i koje i dalje prevazilaze ogromne prepreke u cilju izgradnje prosperitetnih i demokratskih društava`, rekao je Švarc-Šiling.
On je, takođe, naglasio da će u narednim godinama Evropska unija neizbježno igrati sve veću ulogu u svim zemljama zapadnog Balkana.
`Evropska unija je već nekoliko puta dala jasno obećanje svim zemljama u ovom regionu da se mogu nadati izgledima za punom integracijom u njene strukture, ako i kada ispune političke i ekonomske uslove`, rekao je visoki predstavnik.
`Iako se u nekim zemljama članicama posljednjih godina osjeća zasićenost procesom proširenja, Evropska unija i dalje će pružati snažnu podršku zapadnom Balkanu`, dodao je Švarc-Šiling.
`Na kraju, ovdje se ne radi toliko o proširenju Evropske unije, koliko o njenom zaokruživanju`, zaključio je visoki predstavnik.
Predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore na ovoj su konferenciji razmijenili dosadašnja iskustva o procesu integracija te o budućim koracima na tom putu.
Decenije potrebne za važne reforme
Dimitris Kurkulas, šef Delegacije EK u BiH, kazao je da su vrata EU otvorena za BiH i sve zemlje zapadnog Balkana, ali da svaka država pojedinačno mora ispuniti sve tražene obaveze.
`Vlasti u BiH dvije godine pokušavaju dogovoriti reformu policije. Ako sistem nije sposoban da napravi dogovor o ovoj reformi nakon dvije godine intenzivnih pregovora, bojim se koliko će decenija biti potrebno za dogovor o ostalim važnim reformama`, istakao je Kurkulas.
Ponovio je nužnost potrebe usvajanja reforme policije te osiguranje pune saradnje s Hagom kako bi Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji EU bio potpisan. Za odgodu potpisivanja sporazuma, dodao je, odgovorni su svi politički subjekti u BiH koji nisu sposobni za dogovor.