BANJALUKA - SAD i Njemačka saglasne su da je došlo vrijeme da se konačno ispuni pet uslova i dva cilja za zatvaranje OHR-a kako bi se BiH mogla fokusirati na članstvo u EU.
Iako nam juče u Odjeljenju za odnose s javnošću Ambasade SAD nisu direktno odgovorili na pitanje kako vide namjeru Njemačke da preuzme poziciju visokog predstavnika, jasno su naznačili da je tranzicija na čelu OHR-a normalni dio funkcionisanja bilo koje institucije, a kako kažu, i ranije su se dešavale.
"BiH mora ispuniti konkretne kriterije koje je ustanovio Savjet za implementaciju mira kako bi napredovala i prestala biti predmet međunarodne supervizije. Kriteriji 5+2 komplementarni su s putem BiH ka EU. Upravo sada je vrijeme za ponovno fokusiranje na ispunjavanje ovih zadatih kriterija", rekli su za "Nezavisne".
Podsjećanja radi, "Nezavisne" su juče objavile, pozivajući se na njemačke izvore, da Njemačka želi zatvoriti OHR kako bi se olakšao put BiH ka EU, a objavljivanje imena njihovog kandidata tempirano je sa danom inauguracije američkog predsjednika.
U Ambasadi SAD su naglasili da SAD i dalje podržavaju ključnu ulogu visokog predstavnika u praćenju i podršci sprovođenja civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U OHR-u su juče rekli da su direktori Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira jednoglasno usvojili odluku o tome koji su uslovi i ciljevi za zatvaranje OHR-a. Iz ovog je jasno da njemačka namjera da preuzme poziciju visokog predstavnika i ubrza sprovođenje ovih uslova i ciljeva ima, barem načelnu, podršku ostalih članica PIC-a.
Kako saznajemo iz njemačkih izvora, Njemačka je otvorena za dvije opcije, od kojih je jedna da za novog visokog predstavnika bude postavljen Kristijan Šmit, član vladajuće CSU u Njemačkoj i blizak saradnik Angele Merkel, njemačke kancelarke, a druga je opcija da Valentin Incko, sadašnji visoki predstavnik, ostane na ovoj poziciji, ali pod uslovom da mu se u tom slučaju ojača mandat i daju "odriješene ruke". Iz ovog se indirektno može zaključiti da Njemačka možda ne bi bila raspoložena da podrži kandidata iz neke druge zemlje.
"Nezavisnim" su u OHR-u rekli da je postignuto vrlo malo u proteklih 12 godina na ispunjavanju ovih uslova i ciljeva. Uslovi i ciljevi se, podsjećanja radi, odnose na pitanje državne i vojne imovine, kao i na potrebu učvršćivanja pravne države. Istine radi, dosta stvari je u međuvremenu i ispunjeno iz ovih uslova i ciljeva kao, na primjer, rješenje statusa Brčkog, što su dogovorili politički lideri Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Sulejman Tihić, tadašnji predsjednik SDA, i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a. Nedavno je usvojena i Strategija za rješavanje ratnih zločina, a usvojeni su i zakoni o strancima i azilu, a uspostavljen je i Fiskalni savjet BiH.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže da zatvaranje OHR-a neće ići preko noći, te da će trebati vremena da se to desi.
"Mislim da su takođe postojale naznake i odlučnost da Amerikanci stvari odlučnije pomjere sa mrtve tačke. Naravno da je njemački cilj u konačnici da zatvore OHR, ali su svjesni da to neće ići tako lako", rekla je Topićeva.
Čović je pozdravio predlaganje Šmita za novog visokog predstavnika i ocijenio da je Merkelova do sada mnogo učinila da pomogne BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.