Parlament BiH u prošloj godini od Savjeta ministara dobio je 82 prijedloga zakona, strategija i odluka manje od planiranog, što je usporilo rad najvišeg zakonodavnog tijela u BiH, kaže Milorad Živković, predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH.
NN: Zašto je smanjena zakonodavna aktivnost u parlamentu BiH?
ŽIVKOVIĆ: Mi smo usvojili 49 zakona u prošloj godini, što je u skladu s našim okvirnim planom. Ne smijemo zaboraviti da smo osim toga usvojili desetine izvještaja, rezolucija, strategija i odluka. To je značajan posao, ali moram istaći da u prošloj godini nismo dobili 82 prijedloga, a planirali smo ih razmatrati. Činjenica je da smo radili najbolje što smo mogli u okolnostima kakve smo imali proteklih mjeseci.
NN: Koliko je ostavka Vijeća ministara i problemi u njihovom radu utjecala na rad parlamenta?
ŽIVKOVIĆ: Činjenica je da smo usko vezani za rad Savjeta ministara BiH. Znamo da od Savjeta ministara treba da dobijamo najviše zakonskih projekata i ostalih dokumenata. U proteklom periodu svjedočili smo nizu problema u radu Savjeta ministara, što se svakako odrazilo i na naš rad. Međutim, u periodu koji je pred nama očekujem pojačanu aktivnost svih institucija na provedbi reformskih procesa, što će svakako značiti i povećanu aktivnost parlamenta. Mi smo spremni da damo svoj doprinos ubrzanju ovih procesa.
NN: Zašto već skoro mjesec nema sjednica parlamenta? Je li opet na pomolu blokada rada?
ŽIVKOVIĆ: Naredna sjednica zakazana je za 16. januar. Predloženi dnevni red podrazumijeva razmatranje petnaestak prijedloga zakona. Među njima su i izmjene Izbornog zakona. Uskoro ćemo završiti i izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa, te finansiranju političkih stranaka. Također, već na narednoj sjednici mogli bismo razmatrati budžet za ovu godinu. To, nažalost, ne zavisi samo od nas, nego i od Predsjedništva BiH i Savjeta ministara. Vidjeli smo da postoje problemi prilikom usaglašavanja budžeta.
U periodu koji je iza nas imali smo i niz praznika, te problem u radu Savjeta ministara. To je svakako utjecalo na naš rad, ali mislim da ne možemo govoriti o bilo kakvoj blokadi.
NN: Kako namjeravate ubrzati ispunjavanje uslova za potpisivanje, a potom i provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU?
ŽIVKOVIĆ: Evropske integracije su prioritet u našem radu. Cijelom procesu pristupamo na način da intenziviramo regionalnu saradnju i paralelno s tim provodimo uslove, koje je pred nas postavila EU. Očekujem da će Savjet ministara BiH što prije završiti prijedloge zakona o reformi policije, kako bismo ih što prije usvojili u parlamentu. Mislim i da reforma javne uprave ide zadovoljavajućim tempom. Naša saradnja sa Hagom takođe je ocijenjena zadovoljavajućom. Preostaje još okončanje procesa reforme javnog RTV sistema.
To će prema najavama biti završeno vrlo brzo, jer imam informacije da Ustavni sud neće ocijeniti da je predloženim zakonom narušen vitalni nacionalni interes Hrvata. Osim ovoga, uskoro ćemo imati niz bilateralnih susreta s predsjednicima zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Na tim ću susretima dogovoriti održavanje konferencije čelnika parlamenata ovih zemalja sa samo jednom temom, a to su evropske integracije.
NN: Pomenuli ste evropske integracije, a šta je s ulogom parlamenta u pristupanju BiH NATO-u?
ŽIVKOVIĆ: Jasno je da su ulazak u EU i NATO naši strateški ciljevi i da imamo konsenzus o tim pitanjima. Parlament je uradio značajan dio posla u dosadašnjem procesu pridruživanja BiH NATO-u. To ćemo svakako nastaviti. Prvi konkretan potez biće prijedlog rezolucije kojom ćemo naše pregovarače uputiti da traže ubrzanje cijelog procesa, a možda čak i kandidatski status već na narednom samitu NATO-a.
NN: Kako namjeravate riješiti problem u funkcioniranju parlamentarne većine, jer nije rijetkost da poslanici iz stranaka koje čine većinu glasaju potpuno drugačije?
ŽIVKOVIĆ: Tačno je da smo imali takvih primjera i sigurno je da ćemo ih imati i u budućnosti, ali ne smijemo to predstavljati kao generalnu praksu i politiku. Stranke parlamentarne većine imaju dogovor o ključnim reformskim procesima i tako se i ponašamo u parlamentu. Međutim, nemoguće je zabraniti poslanicima ili strankama da ponekad podrže neki projekat koji nije usaglašen u okviru partnerskih razgovora stranaka koje čine parlamentarnu većinu. To svakako nisu neka velika razmimoilaženja, jer, kao što rekoh, imamo saglasnost o ključnim reformama.
"Preglasavanja u parlamentu neće biti"
NN: Imate li problema s primjenom novog poslovnika o radu koji je prije dva mjeseca skoro zaustavio rad parlamenta?
ŽIVKOVIĆ: Poslovnik se primjenjuje bez problema, jer je plod dogovora i kompromisa. Mislim da smo napravili određene pomake ka funkcionalnijem parlamentu. Dodatno smo napredovali usvajanjem zaključka da na svakoj sjednici prvo obavimo raspravu o svim tačkama, a nakon toga odredimo tačno vrijeme za glasanje. To znači da svi imaju vremena da dođu u salu i glasaju. Time smo dodatno osnažili argument da preglasavanja neće biti, ali i primijenili praksu mnogih parlamenata u Evropi.