Dragan Čović, predsjednik HDZa BiH, smatra da će u narednih godinudvije doći do ujedinjenja hrvatskih stranka, što ocjenjuje ključnim za rješenje hrvatskog pitanja u BiH. Nakon što je ponovo izabran za predsjednika HDZa BiH, Čović kaže da su vrata te stranke otvorena za sve pa i HDZ 1990, ukoliko se povinuju programu i Statutu HDZa BiH.
`Uvjeren sam da će se u redove HDZ-a BiH vratiti veliki broj članova koji su u zadnjih sedam-osam godina otišli iz različitih pobuda i interesa`, kaže Čović.
NN: Na saboru HDZ-a BiH jednoglasno ste ponovo izabrani za predsjednika stranke. Šta će biti Vaši prioriteti u novom četvorogodišnjem mandatu?
ČOVIĆ: Prioriteti bi se mogli podijeliti u tri pravca - organiziranje stranke, naše poziciranje unutar BiH i sprovođenje nužnih gospodarskih i ostalih reformskih aktivnosti koje će stvoriti ambijent za bolji život građana. Paralelno s tim želimo dati doprinos evropskim tendencijama i približavanju BiH evroatlantskim integracijama.
Radiću na poboljšanju pozicije HDZ-a BiH kako bismo bili pripravni prvo za lokalne, a potom i opće izbore. Otvorili smo stranačka vrata svima koji žele poštivati Statut HDZ-a BiH i duboko vjerujemo da ćemo već do kraja ove godine udvostručiti broj našeg članstva. Uvjereni smo da će se u redove HDZ-a BiH vratiti ogroman broj članova koji su u zadnjih sedam-osam godina napustili stranku iz različitih pobuda i interesa.
NN: Da li je moguće ujedinjenje dva HDZ-a i kako gledate na rascjepkanost hrvatskih stranaka?
ČOVIĆ: Udruženje ne samo dva HDZ-a već i ostalih stranaka koje su nastale iz redova HDZ-a BiH u zadnjih osam godina je moguće pod uslovom da se poštuju naš program i Statut. Svi oni koji žele da prihvate Statut i program HDZ-a BiH su dobrodošli. Svaki put sa naših sabora bi zbog nezadovoljstva određenih pojedinaca iznicala neka politička stranka, ali mi te ljude pozivamo da nam se pridruže jer oni ne mogu održati svoje političko djelovanje iz više razloga. Oni ne postižu neke posebne rezultate, a uveliko šetete razjedinjenosti nacionalnog bića Hrvata u BiH.
NN: Znači i za HDZ 1990 vrata HDZ-a BiH su otvorena?ČOVIĆ: Apsolutno. Bez imalo uvijanja smo pozvali sve naše stranke i vjerujem da će se tu desiti dosta pozitivnih stvari te da se klima i retorika koje su građene oko HDZ-a BiH zadnjih desetak godina lagano mijenjaju i da će se potpuno promijeniti u narednih godinu-dvije. Naša želja je da budemo predvodnici jer smo najjača politička opcija u hrvatskom narodu i želimo da zajedno s nama i ostale hrvatske stranke promišljaju kvalitete i kada su ustavne promjene i ostale reforme u pitanju. Rascjepkanost hrvatskih stranaka najviše je štetila HDZ-u BiH i hrvatskom narodu.
NN: Hrvatske stranke su se razišle, između ostalog, i oko ustavnih promjena. Kakve stavove će Vaša stranka zastupati u narednom periodu u vezi s ustavnim reformama?
ČOVIĆ: HDZ BiH se zalaže za BiH organizovanu na tri razine vlasti - državnom, srednjem i lokalnom, s tim što bi na srednjem nivou bile četiri cjeline, a Sarajevo organizovano kao distrikt. Na srednjoj razni vlasti ne mogu biti sadašnja dva entiteta, odnosno broj tih cjelina ne može biti manji od tri, i zato predlažemo četiri cjeline gdje će biti i Sarajevo kao poseban distrikt. Te četiri cjeline imale bi svoju izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast, čime bi se mogli zadovoljiti interesi tri konstitutivna naroda i svih evropskih kriterija koji se postavljaju pred BiH. Kako će se zvati te cjeline pitanje je za pravne eksperte.
NN: Da li je ključno da te cjeline budu formirane po principu etničke većine?
ČOVIĆ: Sve četiri cjeline bi imalenadmoćnost u broju jednog, drugog ili trećeg naroda, ali u tom slučaju funkcioniranje zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti moramo urediti na način da osiguramo sva prava svim građanima koji žive na tim prostorima. Tako bismo osigurali jednakopravnost svih građana bez obzira na to da li žive u Sarajevu, Banjaluci ili Mostaru.
Nezadovoljan sam životom građana, ekonomskom i socijalnom slikom u BiH jer svi građani žive izuzetno teško izuzev sloja građana koji se obogatio u posljednjih desetak godina. Kada gledamo kolektivitete mogu kazati da hrvatski narod kao kolektivitet uistinu nije jednakopravan i to mu ne garantira ni Dejtonski mirovni sporazum.
Reforma policije
NN: Da li je po Vama moguć dogovor oko reforme policije s obzirom na isključive stavove političara iz RS i FBiH?
ČOVIĆ: Potrebno je otvoriti nove razgovore predstavnika političkih partija. Svi oni koji misle da mogu isključivošću natjerati nekog drugog da razmišlja drugačije bojim se da nisu u pravu i zato moramo doći do kompromisa. Bili smo blizu dogovora oko reforme policije i ja sam jedan od onih koji je zagovarao da lokalnu razinu organiziranja policije treba vezivati za ustavne promjene. Kada konačno dogovorimo ustavnu organiziranost države, a to su ove četiri jedinice o kojim sam govorio, po automatizmu bi bio riješen i ustroj policije.