Dušan Janjić, analitičar i direktor Foruma za etničke odnose iz Srbije, ocijenio je da poslije jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova moguć domino efekat na teritoriji Srbije i Makedonije i da Albanci krenu ka prisajedinjavanju još nekih teritorija sa Kosovom.
"Ali kad govorimo o principu samoopredelenja i otcepljenja, mislim da RS ima i pravno više argumenata od Kosova. S tim da je model koji odgovara RS, model Crne Gore, a ne Kosova", kazao je Janjić.
NN: Kako vidite poziciju RS nakon proglašenja nezavisnosti Kosova?
JANJIĆ: RS je Dejtonom priznata kao entitet koji je po definiciji republika. A sve vreme se za Kosovo govorilo da je "skoro republika", što znači da status republike, odnosno države u okviru šire zajednice, nije ni imalo. Lično mislim da je uzor za RS Crna Gora. Da li ona hoće ili neće da bude u sastavu BiH, to se tiče građana RS i garanata Dejtonskog sporazuma. Mene uopšte ne bi iznenadilo kada bi vlasti RS, uz osudu Kosova, učvrstile poziv na pravo na samoopredeljenje. U Federaciji BiH ne postoji raspoloženje da se razmišlja o jačanju FBiH, nego se samo gleda da se smanje funkcije i oslabi RS, odnosno da se izvrši neka centralizacija.
Ubeđen sam da bi nova centralizacija BiH uvela u novi rat. Istorijski, budimo realni, snaga etniciteta je veća od snage granica.
NN: Kada bi Kosovo moglo postati članica Ujedinjenih nacija?
JANJIĆ: Ono nema šansu da bude članica UN sve dok se ne slože Rusija i Kina, a za to je potrebna i saglasnost Saveta bezbednosti. Tu je šansa politike Srbije. Jedino što uspešno Srbija može da uradi je da blokira članstvo Kosova u UN. Drugo, Kosovo bi moglo priznati za sada svega 40 država. To je sa stanovišta kvaliteta manje važno, ali to je znak da nema ni dovoljno sponzora za članstvo u UN, pa će se tu javiti i vrlo praktični problemi. Na primer, u slučaju Istočne Njemačke to trajalo baš dugo, sve dok Vili Brant nije digao ruke od blokade. Ali to je jedan narod.
NN: Koliko je za sadašnju situaciju oko Kosova krivo srpsko političko rukovodstvo, a koliko joj je doprinijela sposobnost albanskih političara i lobista?
JANJIĆ: To je kombinovan proces. Ovo jeste moment pobede albanskog koncepta, to je njihova prva faza, kako oni to govore. Taj momenat se nije oslanjajao samo na albansku pamet, nego je imao veliku pomoć Amerike i mnogih u EU.
Ali je tačno da je i Beograd jako loše radio. Apsolutno je ovo poraz politike koja nije napravila distancu od Miloševića. Kad je potpisan Kumanovski sporazum onda je Ratko Marković kao glavni pregovarač rekao da smo izgubili Kosovo, proglašavajući Kumanovski sporazum amputacijom Kosova. Ali DOS-ova vlast nije krenula odatle. Umjesto da pokuša da vrati amputirano, ona je branila Rezoluciju 1244.
A ta rezolucija je bila odbacivana skoro od svih. Znači pogrešna startna pozicija dovela je do pogreške. Drugo, ideja odbrane srpskih nacionalnih i državnih interesa na Kosovu ne postoji. Ne stanuje u glavama ni Koštunice ni Tadića. Vi ne možete biti opsjednuti modelima Hong Konga, nego se morate po svim kanalima boriti za svoje interese i saradnju sa Albancima. Mi se ne možemo vratiti na Kosovo ako nemamo naše Albance ili držeći se samo za Rusiju ili Nemačku, a nikad za Ameriku koja drži pitanje bezbednosti. Ali šta je urađeno? Tamo više nema lidera koji nema stan u Beogradu. Lider koji ne živi sa svojim narodom ili koji zna da su mu deca u Beogradu nije lider.
NN: Treba li Srbi koji su na Kosovu tamo i da ostanu i hoće li postojati uslovi da se vrate oni koji su otišli?
JANJIĆ: Svaki čovek treba da ostane kod svoje kuće i da se njoj vrati ako ikako može. Ali, realno je da kažemo da svakom čoveku treba garantovati pravo da ostane ili da se vrati, a da on ipak sam mora da odluči. Ja sam često na Kosovu i divim se tim ljudima. Ti ljudi na severu Kosova kao da uopšte i ne žive na Kosovu. Jako je teško živeti u enklavama. Ne vidim motiva za ostanak na Kosovu koji bi proisticao iz pomoći Beograda ili iz toga da će Kosovo ostati Srbiji. Ne vidim iskrenu nameru ni Tačija da te ljude vrati.
NN: Kako će teći dokazivanje vlasništva i vraćanje srpskih stanova na Kosmetu?
JANJIĆ: Oko 400.000 jedinica ima dole, što stanova, što parcela. Potpisan je memorandum između Sande Rašković-Ivić i Kosovske agencije za imovinu, ali sudovi su vrlo nefikasni, to je vrlo sporo. Povratak u posed biće mnogo manje uspešan nego u BiH, možda negde na nivou Hrvatske. Sledi duga borba. Na kraju se dobije papir, ali u tvom stanu već 20 godina živi neko drugi.
Rudna bogatstva na Kosovu
NN: Srpski pregovarači o Kosovu nikada nisu pominjali ni rudno blago, lignit, energetiku. Zašto i jesu li sada ta bogatstva zauvijek izgubljena?
JANJIĆ: Zvanična politika je rekla da ne može razgovarati o podeli bogatstava i imovine jer bi to značilo priznavanje nezavisnosti.
Šalja, koji je bio pregovarač sa albanske strane predlagao je da podelimo rude jer će nam stranci uzeti sve i to se i dogodilo. Srbe je upropastio energetski lobi koji se ne bori za izgradnju nuklearne elektrane i za investicije u elektroprivredi već se bavi trgovinom, preprodajom struje, objekata i uzimaju ogroman profit. Oni su imali veliki uticaj na ovu sramotu. Ja se ne bih iznenadio da je neko iz tog lobija već uzeo pare od "Simensa" ili neke druge firme koji su već aplicirali da grade termoelektrane. Prvredni krugovi koji kontrolišu Vladu onemogućili su da se taj problem reši u korist Srbije.