BRISEL - Evropski diplomatski izvori u Briselu su danas istakli da i novi srpski predsjednik Tomislav Nikolić dobro zna da EU od Srbije ne traži da prizna Kosovo da bi dalje napredovala ka članstvu u Uniji, jer ni pet članica EU ne priznaju vlast u Prištini.
Povodom jučerašnje Nikolićeve izjave - da ide u Brisel da sazna da li EU instistira na tome da Srbija prihvati nezavisnost Kosova i Metohije - oni su agenciji Beta ponovili da srpski predsjednik unaprijed zna, kao što su vlasti i javnost u Srbiji i dosad znali, kakav je stav Unije.
Pitanje "sređivanja odnosa s Prištinom" će se, rečeno je, postepeno rješavati do samog očekivanog ulaska u članstvo Srbije i niko sada ne zna kako će to biti riješeno, iako jeste stav velike većine članica EU da se neće dozvoliti da Srbija "s neriješenim teritorijalnim pitanjem", kao što je to bio slučaj s Kiprom, postane članica Unije.
U zvaničnom reagovanju na Nikolićeve izjave je portparolka u Evropskoj komisiji Maja Kocijančič Beti izjavila da su uslovi za pridruživanje Srbije Evropskoj uniji utvrđeni od Evropskog savjeta u decembru 2011. i da će o tome koliko je Srbija to ostvarila, Evropska komisija obavijestiti čelnike EU.
"Srbija je dostigla nužni stepen usaglašenosti s mjerilima za članstvo u EU, posebno kad je riječ o ključnom prioritetu preduzimanja koraka ka opipljivom i trajnom poboljšavanju odnosa s Kosovom", stav je Evropske komisije, kako je prenijela Maja Kocijančič.
Ona je ukazala i da Srbija u tome dalje mora napredovati, isto kao i u sprovođenju odredbi i uslova u procesu stabilizacije i pridruživanja s EU.
Takođe je nužno da, kao što je to Evropska komisija utvrdila prošlog oktobra u Mišljenju o spremnosti Srbije, vlasti u Beogradu istraju na "punom poštovanju načela regionalne saradnje u koju će svi biti uključeni", a što se posebno odnosi na zaključeni dogovor o regionalnom predstavljanju Prištine.
Među uslovima su i potpuna primjena odredbi regionalnog Ugovora o energetskoj zajednici, nalaženje rješenja za pitanje telekomunikacija na Kosovu, uz dalju primjenu "u dobroj vjeri" dosad postignutih dogovora u dijalogu, kao da Beograd "djelatno sarađuje s Euleksom".
Evropski savjet je, podsjetila je portparolka visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, s kojom će se idućeg četvrtka Nikolić sastati u Briselu, naložio Evropskoj komisiji da izvještaj o tome kako Srbija sprovodi ove ključne prioritete podnese "čim se utvrdi da je ostvaren dovoljan napredak".
Tad bi Srbiji bio određen i datum početka pregovora o članstvu s EU. Zamoljena da se osvrne na šire objašnjenje koje Nikolić u jučerašnoj izjavi dao o Srebrenici, Maja Kocijančič je podvukla da je stav EU o Srebrenici jasan.
Ona je podsjetila na izjavu Ketrin Ešton i predstavnika za štampu predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Baroza da je "za EU masakr
u Srebrenici bio genocid, kako su to potvrdili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde, a zločini u Srebrenici u julu 1995. su bili zločin protiv cijele ljudske vrste i to nikad ne smijemo zaboraviti i nikad dozvoliti da se to ponovi".
Predsjednik Barozo i predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej će se sastati 14. juna s predsjednikom Nikolićem "i mnoga pitanja, uključujući jako važnu tačku pomirenja u regionu biće na dnevnom redu", rekli su novinarima zvaničnici u EU, na molbu da se osvrnu i na izjavu Nikolića oko Vukovara.